Review article
https://doi.org/10.31141/zrpfs.2018.55.128.369
Slučaj Marije Šarapove (u svezi hrvatskog pravnog okvira odštetne odgovornosti)
Blanka Kačer
; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Abstract
U tekstu se pokušava pronaći prav(n)o rješenje jednog načelnog problema, ali uz analizu na konkretnom primjeru. U sučeljavanju dva neupitna, ali međusobno dijelom isključiva prava - s jedne strane pravo svih izraziti mišljenje nejavno i/ili javno (a to mišljenje ne mora ni u kojem slučaju biti pozitivno), s druge strane pravo svake osobe biti slobodna od bilo kakvih uvreda, kako javnih tako i nejavnih, što uključuje i iznošenje vlastitog stava koji vrijeđa drugoga potrebno je utvrditi granicu protupravnosti, o čemu ovisi koje pravo ima prednost. U konkretnom događanju je niz poznatih tenisačica javno protestirao (i tako radio pritisak na organizatore turnira) protiv davanja pozivnica za turnire igračici koja je upravo „odslužila“ svoju kaznu u trajanju od 15 mjeseci nenastupanja na turnirima, koja kazna je posljedica toga što je zatečena u kontroli nje kao sportašice i je li ona ili nije uzimala neki od preparata s liste zabranjenih. Nakon temeljite analize zaključeno je da je umjereno iskazivanje vlastitog mišljenja samo korištenje vlastitog prava na izražavanje svojeg mišljenja kojim se ne vrijeđa tuđa čast, niti ugrožava i oštećuje tuđe pravo osobnosti. Međutim, ako se pri tome pretjeruje onda je prijeđena granica – crta koja dijeli protupravna ponašanja od onih sukladnih pravu. U ovom drugom slučaju, ako su ispunjeni i ostali zakonski uvjeti, postoji građanskopravna odštetna odgovornost. U prvom slučaju, zato što je potrebno kumulativno ispunjenje svih uvjeta, ne postoji građanskopravna odštetna odgovornost.
Keywords
pravna sigurnost; vladavina prava; jednakost pred zakonom; šteta; građanskopravna odgovornost
Hrčak ID:
199095
URI
Publication date:
19.4.2018.
Visits: 1.956 *