Skip to the main content

Professional paper

PARTIKULARNI ANTIFAŠIZAM

Zlatko BEGONJA


Full text: croatian pdf 212 Kb

versions

page 743-764

downloads: 782

cite


Abstract

U ovom je radu antifašizam ogledno predočen kao pokret
koji je u svojoj izvornoj naravi zastupao logičnu suprotnost
fašizmu, ali isto tako i kao pretpostavka koja je po prirodi
svoga određenja morala u konačnosti ponuditi ostvarenje
punih demokratskih sloboda. Međutim, bitno različiti idejno-
politički zahtjevi deklarativnih zastupnika antifašizma,
posebice izražajni u početnoj fazi, nedvojbeno jesu utjecali na
njegovu dugotrajnu nevjerodostojnost koja je ipak, u kratkom
razdoblju trajanja II. svjetskog rata (1941. – 1945.), uspješno
zamijenjena nastupom stvarnog univerzalnog antifašizma,
proizišlog iz nužde obrane od opće fašističke agresije. U tom
sklopu i komunisti, kao jedna od sastavnica antifašističkog
pokreta, u razdoblju funkcioniranja njihove kolaboracije
(1939. – 1941.) s nacizmom, kada gube smisao
antifašističkog činitelja, prinudnim ulaskom u rat ponovno
zadobivaju značajnu antifašističku poziciju koju na koncu ipak
zloupotrebljavaju rabeći je prvenstveno kao plašt za
usporednu provedbu komunističke revolucije. Na taj su način
nedvojbeno ovjeravali dvosmislenost antifašizma. Naime,
upravo su time jasno potvrđivali stvarni vlastiti ideološki
prioritet nad zastupanjem i ispunjenjem cjelovitosti ideje
antifašizma. Hrvatski komunisti, kao čimbenici šireg
komunističkog pokreta, tako i onodobnog općeg odnosno
univerzalnog antifašizma, po svojoj su naravi zastupali u
prvom redu obvezne ideološke zadaće koje su neupitno
morali provoditi, što je jednostavno značilo; okvir njihova
ponašanja nije mogao izlaziti izvan okvira čvrsto postavljenih
načela komunističke doktrine. Iz hijerarhijski podređenog
položaja vodili su i hrvatski antifašistički pokret zahvaljujući
čemu nije Hrvatska iz II. svjetskog rata proizišla kao
samostalna demokratska država, već kao sastavnica
novostvorene nedemokratske komunističke jugoslavenske
države. Tako se dakle može smatrati kako ni u hrvatskom
primjeru nije do kraja ostvarena sva pozitivnost antifašističke
zamisli, već je naprotiv, sukladno komunističkom zahtijevanju
prioritetno zamijenjena obvezom provedbe ideoloških načela.

Keywords

Hrčak ID:

19313

URI

https://hrcak.srce.hr/19313

Publication date:

31.10.2003.

Article data in other languages: english german

Visits: 2.171 *