Original scientific paper

Varijable koje razlikuju talentirane od manje talentiranih mladih sportaša – komparativna studija

Emanuel Johannes Spamer ; University of Potchefstroom, Potchefstroom, South Africa
Mercia Coetzee ; University of Potchefstroom, Potch

Abstract

Uvod
U posljednja dva desetljeća broj istraživanja o prepoznavanju talenata u području sporta raste. Singer i suradnici (1993) smatraju da je svim metodama koje se koriste za prepoznavanje talenata u području sporta cilj predvidjeti buduća postignuća na temelju sportaševih trenutačnih sposobnosti i na temelju okolinskih uvjeta u kojima se te sposobnosti manifestiraju. Heilburn (1966) podržava sljedeću tvrdnju: “Prepoznavanje talenata ustvari vrednuje aktualno, a ne moguće.”
Literatura navodi brojne prednosti prepoznavanja talenata u mladoj dobi. Talentiranom djetetu omogućit će se primjeren trenažni program što je istodobno i ekonomska pogodnost i za roditelje i za zemlju. Djecu se također usmjerava u onaj sport koji im najbolje odgovara. Potraga za potencijalnim prvacima među mladim sportašima je gotovo svakodnevna i nezaobilazna praksa u vrhunskom sportu, osobito nakon što je postalo općenito poznato da i mladi sportaši žele postići uspjeh u određenoj sportskoj disciplini. Rano prepoznavanje talenata također može rezultirati boljim postignućima, višom razinom tehničke i taktičke pripremljenosti potencijalno nadarenoga sportaša, što mu, s druge strane, omogućuje postizanje vrhunskog rezultata kada se uključi u sustav vrhunskog natjecanja (Woodman, 1985). Postupci za identifikaciju talentiranih sportaša za ekipne sportove tek su nedavno razvijeni i još su u fazi razvoja. Provedeno je nekoliko istraživanja u kojima se pokušalo odrediti koje varijable diskriminiraju uspješne i manje uspješne mlade sportaše (Hare, 1997; Pienaar i Spamer, 1998; Spamer, 2000; Nieuwenhuis i Badenhorst, 2000). Te se varijable mogu koristiti za identifikaciju nadarenosti i za predikciju uspješnosti budućih sportaša. Cilj je ovog istraživanja, prije svega, istražiti varijable koje razlikuju nadarene od manje nadarenih mladih sportaša i to za četiri ekipna sporta, te utvrditi njihovu prediktivnu funkciju koja bi se mogla koristiti za prepoznavanje sportskih talenata u svakom od tih sportova.
Materijal i metode
Osmišljen je skup specifičnih igračkih (situacijskih) varijabli, varijabli za procjenu motoričkih sposobnosti te antropometrijskih i psiholoških osobina (psihološke varijable nisu uporabljene u svim sportovima) za razne ekipne sportove. Korišteni su parametri deskriptivne statistike (aritmetička sredina i standardna devijacija) te metode za utvrđivanje statističke značajnosti razlika. Na temelju dobivenih rezultata učinjena je koračna (stepwise) diskriminacijska analiza kako bi se ekstrahirao niz varijabli koje maksimalno razlikuju talentirane (uspješne) i manje talentirane (manje uspješne) skupine mladih sportaša (Thomas i Nelson, 1985). Utvrđena je prediktivna funkcija koja istraživačima omogućje klasifikaciju mladih sportaša i sportašica kao potencijalno uspješnih i manje uspješnih sportaša. U nastavku slijedi kraće objašnjenje istraživačkog nacrta i postupka za pet istraživanja koja su uključena u raspravu.
Rezultati
Ragbi (jedanaestogodišnjaci)
Istraživanje su proveli Pienaar i Spamer (1996). Usporebeni su rezultati talentiranih (N=45) i manje talentiranih (N=173) igrača. Korišten je sklop od 35 testova koji se sastojao od: 6 specifičnih situacijskih testova, 8 fizičkih i motoričkih testova te 21 antropometrijske varijable. Psihološko testiranje nije provedeno na ovoj skupini sportaša. Dokazano je da djeca te dobi ne razumiju potpuno varijable za procjenu konativnih i kognitivnih osobina.
Ragbi (šesnaestogodišnjaci)
Istraživanje je proveo Hare (1997). Rezultati talentiranih ragbi igrača (N= 43) uspoređeni su s rezultatima manje talentiranih (N=41). Korišten je sklop od 62 testa koji se sastojao od 16 specificnih situacijskih testova, 13 fizičkih i motoričkih testova, 13 antropometrijskih varijabli i 26 psiholoških varijabli.
Nogomet (šesnaestogodišnjaci)
Istraživanje je proveo Badenhorst (1998). Uspoređeni su rezultati talentiranih (N=20) i manje talentiranih sportaša (N=17). Korišten je sklop od 58 testova koji je cinilo 6 specifičnih situacijskih testova, 12 motoričkih testova, 34 antropometrijske varijable i 5 psiholoških varijabli.
Hokej na travi (petnaestogodišnjakinje)
Istraživanje je proveo Nieuwenhuis (2000). Rezultati talentiranih hokejašica na travi (N=25) usporebeni su s rezultatima manje talentirane grupe (N=27). Korišten je sklop od 43 različita testa, sastavljen od 9 specifičnih situacijskih testova, 17 motoričkih testova, 18 antropometrijskih i 9 psiholoških varijabli.
Netball (dvanaestogodišnjaci)
Istraživanje je proveo Karstens (2001). Uspoređeni su rezultati talentiranih (N=21) i manje talentiranih (N=20) sportaša. Korišten je sklop od 28 testova: 6 specifičnih situacijskih testova, 12 fizičkih i motoričkih testova, 11 antropomet- rijskih varijabli. Iskustvo je pokazalo da psihološki testovi nisu osobito pogodni za tu dob. Rezultati 11-godišnjih ragbijaša pokazuju da su antropometrijske varijable te motoričke sposobnosti najbolji diskriminatori između talentiranih i manje talentiranih sportaša. U tako mladoj dobi vještine nisu toliko važne kao tjelesna građa. U dobi od 16 godina, pak, tjelesna je građa ragbijaša još uvijek važna, ali su specifične ragbijaške vještine također važne za visoko kvalitetnu izvedbu i rezultate. Za hokejašice na travi komponente prediktivne funkcije čine za igru specifične situacijske varijable, varijable motoričkih sposobnosti te psihološke varijable. Pokazalo se da su za razlikovanje talentiranih od manje talentiranih nogometaša za igru speci-
ficne situacijske varijable, kao i antropometrijske varijable najvažnije. Kao i za jedanaestogodiš- njake, i ovdje su antropometrijske varijable tako- ber dobar diskriminator. Za netball se pokazalo, kao i kod mladih ragbijaša, da su u dobi od 12 godina također važne situacijske varijable.
Zaključak
Čini se kako različite varijable razlikuju talentirane od manje talentiranih sportaša različite dobi u različitim sportovima. Treneri se mogu koristiti različitim prediktivnim funkcijama kako bi u populaciji vršnjaka prepoznali (identificirali) talentirane mlade sportaše i sportašice. Prediktivne funkcije opisane su u odnosu na razlicite primjene. Preporučuju se daljnja istraživanja i to u podrucju različitih sportova i na sportašima različite dobi. Navedena istraživanja trebala bi se koncentrirati na za sport specifične situacijske te na suvremeno koncipirane antropometrijske i psihološke varijable. Ostali faktori identifikacije talenata, kao što su sposobnost odlučivanja, obiteljska povijest i slično, također bi trebali biti uključeni u sklopove testova.

Keywords

Hrčak ID:

225485

URI

https://hrcak.srce.hr/225485

Publication date:

18.12.2002.

Article data in other languages: english german

Visits: 1.765 *