Povijesni prilozi, Vol. 38 No. 56, 2019.
Original scientific paper
https://doi.org/10.22586/pp.v56i1.8405
Voda u urbanom prostoru Dubrovnika
Irena Ipšić
; Department of Humanities, University of Dubrovnik
Ivana Lazarević
orcid.org/0000-0001-7958-3269
; The Institute for Historical Sciences in Dubrovnik, Croatian Academy of Sciences and Arts
Abstract
Dubrovačko područje je bogato vodom i izvorima, ali usprkos tomu briga o vodoopskrbi stanovništva grada datira, koliko znamo, još od kasne antike. Tome svjedoče pronađeni bunari na Bunićevoj poljani, ispod katedrale, u Ulici Od puča i na još nekim mjestima u gradu unutar zidina. Također, stanovništvo se vodom opskrbljivalo i sabiranjem kišnice u cisterne (gustijerne). Rastom broja stanovništva i opskrba vodom je postala upitna pogotovo za vrijeme ljetnih suša kada su cisterne presušivale, a voda u bunarima postajala preslana. Da bi riješila problem, dubrovačka vlada se odlučila graditi vodovodni sustav za čiju su izgradnju doveli stručnjake iz Italije. Nakon dovršetka izgradnje cijelog vodovodnog kanala po projektu Napolitanca Onofrija della Cave, počelo se s gradnjom fontani u samoj gradskoj jezgri. Jedna, Velika Onofrijeva smještena je na zapadnom kraju Place, ispred franjevačkog samostana i samostana klarisa, a druga i manja na istočnom kraju Place. Pored njih, u Gradu su se nalazile i židovska fontana, fontana u Kneževom dvoru, cisterne u franjevačkom i dominikanskom samostanu, ali i privatne cisterne u privatnim kućama i vlasteoskim palačama. Dovođenjem tekuće vode u grad poboljšala se kvaliteta života i higijenski uvjet, a time je omogućen i razvoj gospodarstva.
Ove fontane su postali važni punktovi, sastajališta, mjesta oko kojih se odvijao život grada. O njihovoj važnosti svjedoči i činjenica da je najveći seksterij u francuskom popisu iz 1808. i u popisu stanovništva 1817. nazvan upravo po Velikoj Onofrijevoj fontani (Fontana Grande).
Pronađeni pučevi na Bunićevoj poljani, u blizini krstionice, koja se nalazila na ovom trgu do 19. stoljeća, svetišta katedrale, odnosno ulaza u katedralu prije njezine preorijentacije u baroku, govori o važnosti ovog prostora. Tu je vjerojatno bila i kuća kneza Damjana Jude (+1205), nekadašnjeg prvog čovjeka grada što dodatno potkrepljuje ovu tvrdnju. Prije izgradnje vodovoda, najveći broj pučeva nalazilo se u Ulici Od puča po kojima je ulica i dobila ime, a godine 1817. u toj ulici živi čak 30 članova vlasteoskog kruga. U 15. stoljeću kad su izgrađene općinske kuće i kad je Placa postala uređeni dio grada s trgovinama i trijemovima na sjeveroistočnom dijelu, ova ulica je postala glavno trgovačko središte grada i možemo samo pretpostaviti da je tu živjelo puno vlastele. Nakon nove regulacije ulica, došlo je do pomicanja elitnog središta i glavna ulica je postala Placa. Ove promjene je pratilo i rješavanje komunalnih pitanja, odnosno izgradnja fontani na krajevima ove najvažnije ulice.
Keywords
Dubrovnik; voda; Onofrio della Cava; vodovod; zdenci; cisterne
Hrčak ID:
225843
URI
Publication date:
20.9.2019.
Visits: 2.470 *