Review article
Anaplazmoze u domaćih životinja
Lucija Barić
; Pliva Hrvatska d.o.o.
Nenad Turk
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josipa Habuš
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zrinka Štritof
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zoran Milas
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vesna Mojčec Perko
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vilim Starešina
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ljubo Barbić
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vladimir Stevanović
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Matko Perharić
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Krešimir Martinković
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Suzana Hađina
; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Abstract
Anaplazmoza je skupni naziv za krpeljno prenosive bolesti koje uzrokuju bakterije iz roda Anaplasma. U anaplazmoze ubrajamo granulocitnu anaplazmozu pasa i mačaka, anaplazmozu konja i krpeljnu groznicu preživača koje uzrokuje bakterija Anaplasma phagocytophilum, zatim cikličku trombocitopeniju pasa koju uzrokuje A. platys, te anaplazmozu goveda čiji je uzročnik A. marginale. Osim navedenih bolesti u domaćih životinja, A. phagocytophilum uzrokuje i bolest u ljudi pod nazivom humana granulocitna anaplazmoza. Životinja se najčešće zarazi invazijom zaraženog krpelja, a klinička slika ovisi o vrsti bakterije koja uzrokuje bolest i o vrsti inficirane životinje. Anaplazmoze su uglavnom bolesti blagog tijeka koje se očituju nespecifičnim simptomima i rijetkim uginućem. Dijagnostika se temelji na anamnezi, epizootiološkim podacima, kliničkoj slici te serološkim i molekularnim metodama. Izbor lijeka za liječenje anaplazmoza jesu antibiotici iz skupine tetraciklina, a do poboljšanja najčešće dolazi vrlo brzo nakon započetog liječenja. Budući da anaplazmoze pripadaju skupini krpeljno prenosivih bolesti, profilaksu treba usmjeriti na kontrolu i suzbijanje krpelja. Za bolesti uzrokovane bakterijama A. phagocytophilum i A. platys ne postoje cjepiva, dok se u profilaksi anaplazmoze goveda mogu upotrebljavati živa i mrtva cjepiva.
Keywords
anaplazmoze; krpeljno prenosive bolesti; A. phagocytophilum; A. platys; A. marginale
Hrčak ID:
229354
URI
Publication date:
11.3.2019.
Visits: 2.169 *