Skip to the main content

Croatian veterinary report, Vol. 27 No. 1/2, 2019.

Review article

Anaplazmoze u domaćih životinja

Lucija Barić ; Pliva Hrvatska d.o.o.
Nenad Turk ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josipa Habuš ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zrinka Štritof ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zoran Milas ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vesna Mojčec Perko ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vilim Starešina ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ljubo Barbić ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vladimir Stevanović ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Matko Perharić ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Krešimir Martinković ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Suzana Hađina ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Full text: croatian pdf 250 Kb

page 35-43

downloads: 762

cite

Abstract

Anaplazmoza je skupni naziv za krpeljno prenosive bolesti koje uzrokuju bakterije iz roda Anaplasma. U anaplazmoze ubrajamo granulocitnu anaplazmozu pasa i mačaka, anaplazmozu konja i krpeljnu groznicu preživača koje uzrokuje bakterija Anaplasma phagocytophilum, zatim cikličku trombocitopeniju pasa koju uzrokuje A. platys, te anaplazmozu goveda čiji je uzročnik A. marginale. Osim navedenih bolesti u domaćih životinja, A. phagocytophilum uzrokuje i bolest u ljudi pod nazivom humana granulocitna anaplazmoza. Životinja se najčešće zarazi invazijom zaraženog krpelja, a klinička slika ovisi o vrsti bakterije koja uzrokuje bolest i o vrsti inficirane životinje. Anaplazmoze su uglavnom bolesti blagog tijeka koje se očituju nespecifičnim simptomima i rijetkim uginućem. Dijagnostika se temelji na anamnezi, epizootiološkim podacima, kliničkoj slici te serološkim i molekularnim metodama. Izbor lijeka za liječenje anaplazmoza jesu antibiotici iz skupine tetraciklina, a do poboljšanja najčešće dolazi vrlo brzo nakon započetog liječenja. Budući da anaplazmoze pripadaju skupini krpeljno prenosivih bolesti, profilaksu treba usmjeriti na kontrolu i suzbijanje krpelja. Za bolesti uzrokovane bakterijama A. phagocytophilum i A. platys ne postoje cjepiva, dok se u profilaksi anaplazmoze goveda mogu upotrebljavati živa i mrtva cjepiva.

Keywords

anaplazmoze; krpeljno prenosive bolesti; A. phagocytophilum; A. platys; A. marginale

Hrčak ID:

229354

URI

https://hrcak.srce.hr/229354

Publication date:

11.3.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 1.393 *