Review article
STUDIJ FILOZOFIJE U FRANJEVACA BOSNE I HERCEGOVINE
Ivica Musić
orcid.org/0000-0002-8434-3742
; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Mostar
Abstract
Poslije kratka presjeka važnijih događaja vezanih uz povijest Franjevačke
provincije Bosne Srebrene autor analizira važnije odredbe franjevačkoga
zakonodavstva s obzirom na školstvo koje su omogućile njegov snažan razvoj
u razdoblju poslije Tridentskoga koncila i koje su bitno utjecale ne organizaciju
i rad franjevačkih obrazovnih ustanova na ovim prostorima.
Poseban je naglasak na odredbama što su se odnosile na studij filozofije
čija je svrha bila pripremiti studente za što kvalitetniji studij bogoslovije.
S tim je ciljem na generalnom kapitulu franjevačkoga reda održanome u
Rimu 1694. godine propisano da se filozofija predaje najmanje tri godine
i da se u njezinu okviru studiraju summulae (logica minor), logika (logica
maior), fizika, metafizika, animistika (znanost o duši), učenje o nastanku
i propadanju tvari te kozmologija. Nastavni je sadržaj bio vezan uz učenje
Ivana Duns Škota i Bonaventure. Metoda je bila strogo skolastička.
Međutim, daljnje su reforme išle za približavanjem državnih i crkvenih
sveučilišnih programa. Iz odredaba vezanih za studij filozofije u Bosni
Srebrenoj vidljivo je da su provincijske uprave nastojale što dosljednije
provoditi propise što ih je donosio general reda i, koliko je to bilo moguće,
držati korak s trendovima na zapadnim učilištima. Kada to okolnosti
nisu dopuštale, svoje su gojence slali na studij u inozemstvo.
Keywords
franjevci; Bosna Srebrena; Hercegovina; propisi; školstvo; filozofija; nastavni sadržaj; skolastička metoda.
Hrčak ID:
230140
URI
Publication date:
17.12.2007.
Visits: 695 *