Cardiologia Croatica, Vol. 15 No. 1-2, 2020.
Review article
https://doi.org/10.15836/ccar2020.3
Posttraumatski stresni poremećaj nakon akutnoga koronarnog sindroma ili kardiokirurške operacije; podcijenjena realnost
Nenad Lakušić
; Special Hospital for Medical Rehabilitation Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Croatia; Faculty of Dental Medicine and Health Osijek, J. J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia; Faculty of Medicine Osijek, J. J. Strossmayer University of O
Gordana Kamenečki
; Special Hospital for Medical Rehabilitation Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Croatia
Ivana Sopek Merkaš
; Special Hospital for Medical Rehabilitation Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Croatia
Duško Cerovec
; Special Hospital for Medical Rehabilitation Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Croatia; Faculty of Medicine Osijek, J. J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Krunoslav Fučkar
; Special Hospital for Medical Rehabilitation Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Croatia; Faculty of Medicine Osijek, J. J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Ivo Darko Gabrić
; University Hospital Centre “Sestre milosrdnice”, Zagreb, Croatia
Matias Trbušić
; University Hospital Centre “Sestre milosrdnice”, Zagreb, Croatia; School of Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Jasna Čerkez Habek
; University Hospital “Sveti Duh”, Zagreb, Croatia; Catholic University of Croatia, Zagreb, Croatia
Abstract
Osim somatskih posljedica akutnoga koronarnog sindroma u obliku različitoga stupnja intolerancije
napora, radne nesposobnosti, simptoma kroničnog srčanog zatajivanja, angine pektoris,
pojave različitih aritmija i sl., moguć je već u ranoj subakutnoj te u kroničnoj fazi u oboljelih osoba
razvoj niza psihosomatskih i psihičkih poremećaja, koji, ako se ne prepoznaju navrijeme i aktivno
ne liječe, mogu pridonijeti nepovoljnom ishodu i povećanoj smrtnosti takve skupine bolesnika. Osim
povezanosti akutnoga koronarnog sindroma i kroničnog stresa, anksioznosti i depresije, on može biti
„okidač“ za razvoj kasnijega posttraumatskoga stresnog poremećaja (PTSP) sa stopom prevalencije od
prosječno 15-ak posto među oboljelim osobama. Više je istraživanja pokazalo da bolesnici sa simptomima
PTSP-a povezanog s prethodnim akutnim koronarnim sindromom, napose oni neliječeni, imaju
povećanu smrtnost i veću stopu reinfarkta miokarda. Budući da PTSP povezan s akutnim koronarnim
sindromom ili kardiokirurškom operacijom zna biti zanemaren i podcijenjen, svrha je ovog rada podizanje
svijesti o ovom problemu u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Keywords
posttraumatski stresni poremećaj; akutni koronarni sindrom; kardijalna kirurgija.
Hrčak ID:
232208
URI
Publication date:
15.1.2020.
Visits: 2.370 *