Professional paper

Čemu nas neuronauka ne može naučiti o umu?

Andrija Jurić orcid.org/0000-0002-2603-9806 ; Faculty of Philosophy University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia

Abstract

Autor u radu nastoji da ukaže na položaj neuroznanosti u filozofiji uma, domet i metodu njenog istraživanja. Neuroznanost se u ovom radu koristi kao labav termin za označavanje prirodoznanstvenog, objektivnog i empirijskog istraživanja i pristupa svesti iz perspektive trećeg lica. Problem je ovakvog pristupa svesti što implicira da ona ima objektivnu definiciju i intersubjektivne kriterije i da je u celosti objektivni fenomen. Posledica ovih preduvjerenja je eliminacija subjektivnog aspekta svesti iz njene problematike koji je prema nekim autorima sama suština svesti. Taj pristup vodi ili u eliminacijski redukcionizam ili bihejviorizam, tj. sagledavanje ispoljavanja svesti. Neki od glavnih problema na koje će neuroznanost morati da odgovori, ukoliko namerava objasniti svest po sebi, su: modeliranje subjekta i subjektivnosti, subjektivni doživljaj, fenomenalna i kvalitativna svojstva mentalnih stanja, what-is-it-likeness, tačku gledišta i dr. Kao najveći ontološki problem pokazaće se objašnjenje mehanizama kojim nesvesni procesi proizvode svesna stanja, a kao najveći epistemološki: kako je moguća objektivna znanost o subjektivnom?

Keywords

neuroznanost; filozofija uma; svest; bihejviorizam; subjekt; what-is-it-likeness.

Hrčak ID:

232438

URI

https://hrcak.srce.hr/232438

Publication date:

20.12.2019.

Visits: 1.400 *