Skip to the main content

Original scientific paper

Damir Demonja ; Istituto di storia dell'arte Zagabria


Full text: italian pdf 2.862 Kb

page 307-328

downloads: 164

cite


Abstract

Sakralnu arhitektonsku bastinu Istre u razdoblju kasnog
srednjeg vijeka, odnosno prijelaza romanike u gotiku, obiljdava jak
tradicionalizam koji jednom usvojene arhitektonske tipoloske obrasce
zaddava dugo kroz vrijeme. Novi element koji se javlja u istarskoj
kasnosrednjevjekovnoj sakralnoj arhitekturi, i navjescuje novo, goticko
doba, jesu svodovi koje romanika ovdje ne poznaje ili ne
upotrebljava. Primjeri crkava S. Mikule u Dobrovi kod Labina, Sv.
Ilije kod Dvigrada, Sv. Antuna u Zminju i Sv. Marije od Karmela
u Fazani pokazuju nacine rjesavanja svodnih konstrukcije, dok se
na crkvi Sv. Marije "od Lakuéa" kod Dvigrada, uz tipicno romanicki
tlocrt prijelaz prema gotici ocituje u gotickoj tehnici zidanja s
primjenom novorazvijenih gotickih detalja.
Tradicionalni elementi u srednjevjekovnoj sakralnoj arhitekturi u
Istri jesu arhitektonski tipovi. Njih je nemoguée tumaCiti bez
odredenja korisnika jer su ove dvije Cinjenice u medusobnom
zavisnom odnosu. Korisnik malih crkava je ruralna zajednica koja
ne raspolaze veéim financijskim sredstvima, a obiljezavaju je
staticnost i vezanost za zemlju. Ta je zajednica determinirana
lokalnim dogadajima te je stoga orijentirana na tradiciju.
U ruralnoj zajednici tipologija je konstanta koja je rijetko
podlozna promjenama i kontinuira kroz vrijeme. Ako se ona
promatra u svezi sa stilom, uocava se da se tipoloska konstanta
karakteristicna za jedno vremensko razdoblje, koristena u slijedeéem,
uglavnom, odreduje kao retardacija.
Tradicionalizam provincijske, pa samim tim i seoske zajednice,
oslikava se i u stilskom pogledu. Oblici istarskih crkava prate kontinuirane
stilske izmjene samo u rijetkim zahvatima, primjerice u pojavi svoda.
Dakle, s obzirom na tipicno tradicionalne romanicke tlocrte i
gotovo nepostojanje stilskih elemenata, svodovi kao jedini novi
element mogu se smatrati sigurnim pokazateljem postupnog prodora
gotike u sakralnu arhitekturu istarskog prostora. Svodovi, njihova
konstrukcija i narociti naCin rjesavanja bocnih potisaka s naglaskom
na funkcionalnosti i ne na ustrb kvalitete prostora, novi je element
uz tradicionalno koristenje tlocrtnih rjesenja sakralne arhitekture na
istarskom prostoru na prijelazu iz romanike u gotiku.

Keywords

Hrčak ID:

242617

URI

https://hrcak.srce.hr/242617

Publication date:

28.6.2002.

Article data in other languages: italian

Visits: 537 *