Skip to the main content

Original scientific paper

GENETIČKI DIZAJNIRANA POBJEDA? - GENETIKA, SPORT I PRAVNO ODREĐENJE

Tomislav Nedić orcid id orcid.org/0000-0003-4344-8465 ; Centre for Integrative Bioethics, J. J. Strossmayer University of Osijek; Academy of Arts and Culture, J. J. Strossmayera University of Osijek
Marija Heffer orcid id orcid.org/0000-0001-6770-7359 ; Faculty of Medicine, J.J. Strossmayer University of Osijek


Full text: english pdf 193 Kb

page 89-118

downloads: 667

cite


Abstract

Određene genske varijante (aleli), daju komparativnu prednost kod obavljanja
fizičkim aktivnostima. Neki od njih izravno su povezani sa gradom mišića
odnosno omjerom bijelih i crvenih vlakana. Odavno je poznato da maratonci
imaju drugačiju tjelesnu građu od sprintera te da se izdržljivost prvih temelji na
nižoj tjelesnoj masi i visokom postotku crvenih mišićnih vlakana, a eksplozivna
snaga potonjih na većim mišićima i postotku bijelih mišićnih vlakana. Genetička
podloga sastava mišića nije jedini izvor prednosti nekog sportaša – primjerice
geni koji kontroliraju stresni odgovor utječu na fizičku snagu, ali i na mentalnu
sposobnost nošenja s pritiskom. Štoviše, u sportskim natjecanjima, varijacije
gena koje dovode do bolesti, a u konačnici do ozljede ili čak smrti, mogu pružati
određenu fizičku prednost. U slučaju Marfanovog sindroma, osobe s ovom
varijacijom gena imaju dugačke udove i elastične zglobove, koji predstavljaju
prednost osobito u sportovima s loptom, radi čega budu prepoznati od strane
trenera. Na žalost, bavljenje sportom povećava im rizik od dilatacije i disekcije
aorte kao posljedice rastezljivosti njene stijenke.
Ljudsko tijelo ima svoje fizičke granice koje se napornim treninzima mogu
pomaknuti. Ovo rastezanje ‘fizičkih granica’ mora biti upareno s prikladnim
vremenom regeneracije da bi učinak bio veći od moguće štete. Također, vrijeme za
regeneraciju se često uskraćuje najuspješnijim natjecateljima koji ulaze iz jednog
kruga natjecanja u drugi - kao što je slučaj na Svjetskom prvenstvu. U ne malom
broju slučajeva, cijena uspjeha ubrzano je metaboličko starenje i pogoršanje
zdravlja zbog ozljeda. S obzirom na činjenicu da se vrijednost vrhunskih sportaša
mjeri novcem i ugledom, razumljiv je interes za nove metode njihovog pažljivog
odabira, prilagođavanje treninga i prehrane. Naše trenutno razumijevanje
molekularne genetike u takvoj je fazi da je njezina primjena moguća i primamljiva
opcija u vrhunskim sportovima. Pojava CRISPER tehnologije ide korak dalje i
omogućuje dizajn još neviđenih ljudskih sposobnosti. Iako je genetska primjena
još u povojima, sportske organizacije moraju zauzeti stav o tome koji su testovi
i koji zahvati bioetički opravdani u sportskom natjecanju, a koji su apsolutno
neprihvatljivi. Veliko je pitanje i – kakva je pravna regulacija istog problema?
Slijedi li pravo bioetički utvrđeno stanje? Općenito govoreći, važno je istražiti
koji pravni akti su u prvom redu povezani s genetikom, a zatim s kombinacijom
genetike i sporta. Također, cilj je ispitati da li relevantni pravni akti zabranjuju
bilo kakvu promjenu ljudskog genoma, općenito a zatim u kontekstu sporta.
Možemo li se reći da je zakon jedan od glavnih zaustavnih medija i “prepreka”
cjelovitim genetskim istraživanjima koja teže transhumanizaciji?

Keywords

sportska natjecanja; genomske analize; atletski geni; sportska znanost; pravo; pravna zaštita

Hrčak ID:

249688

URI

https://hrcak.srce.hr/249688

Publication date:

6.12.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 1.734 *