Infektološki glasnik, Vol. 41 No. 1, 2021.
Pregledni rad
https://doi.org/10.37797/ig.41.1.3
Covid-19 kod djece
Diana Didović
; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Andrea Nikčević
; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Ivana Valenčak-Ignjatić
orcid.org/0000-0003-1523-1031
; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Lorna Stemberger-Marić
orcid.org/0000-0002-5002-3492
; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Srđan Roglić
orcid.org/0000-0002-4441-2600
; Zavod za infektivne bolesti djece, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Gotovo 8% svih slučajeva COVID-19 javlja se u dječjoj dobi, a klinička je slika blaža u odnosu na odrasle bolesnike. Ovaj je postotak vjerojatno I veći, s obzirom na činjenicu da velik broj djece ne pokazuje simptome bolesti. Na temelju simptoma i laboratorijskih nalaza, simptomatsku je infekciju teško razlikovati od ostalih virusnih respiratornih infekcija. Jedini simptom koji je vrlo sugestivan za COVID-19 kod djece je anosmija. Djeca oboljela od COVID-19 najčešće imaju pozitivan kontakt u kućanstvu, ali je uloga djece u transmisiji SARS-CoV-2 još uvijek kontroverzna. Djeca školske dobi imaju veću ulogu u transmisiji SARS-CoV-2 od mlađe djece. Multisistemski hiperinflamatorni sindrom kod djece rijetka je posljedica SARS-CoV-2 infekcije i razvija se kod prethodno zdrave djece i adolescenata, a karakteriziran je zahvaćanjem više organskih sustava i povišenim upalnim parametrima. Većina djece ima zadovoljavajući klinički odgovor na imunomodulatornu terapiju.
Preporuke za liječenje COVID-19 kod djece oslanjaju se na preporuke o liječenju odraslih, a sastoje se od suportivnog liječenja te, u rijetkim slučajevima, antivirusne terapije (remdesivir), kortikosteroida (deksametazon) monoklonskih protutijela (tocilizumab). Potrebne su daljnje studije u svrhu boljeg razumijevanja ove bolesti. U ovom članku raspravljamo o kliničkoj prezentaciji i liječenju COVID-19 kod djece.
Ključne riječi
SARS-CoV-2; djeca; COVID-19; multisistemski upalni sindrom kod djece (MIS-C); pedijatrijski multisistemski inflamatorni sindrom
Hrčak ID:
259116
URI
Datum izdavanja:
18.6.2021.
Posjeta: 2.756 *