Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.20471/acc.2021.60.02.05

Uloga antropometrijskih parametara i stupnja tjelesne aktivnosti u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom hospitaliziranih u Jedinici intezivne kardiološke skrbi

Zdravko Babić ; Coronary Care Unit, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Department of Cardiology, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Ivan Zeljković ; Department of Cardiology, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Hrvoje Pintarić ; Department of Emergency Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Mislav Vrsalović ; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Department of Cardiology, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Marko Mornar Jelavić ; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Croatia
Marjeta Mišigoj-Duraković ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: english pdf 487 Kb

page 201-208

downloads: 101

cite


Abstract

Antropometrijski parametri imaju ulogu u dijagnostici pretilosti, rizičnog čimbenika akutnog koronarnog sindroma
(AKS). Cilj je bio istražiti važnost razine pretilosti i tjelesne aktivnosti na težinu i dugoročnu prognozu AKS-a. Ukupno je
116 bolesnika s AKS-om analizirano prema osnovnim (demografija, povijest bolesti, antropometrija) i parametrima težine
(klinička prezentacija, bolničke komplikacije, laboratorijski, ehokardiografski, angiografski) i prognoze (veliki neželjeni kardiovaskularni
događaji tijekom šest godina). Razine pretilosti i tjelesne aktivnosti (Baeckeov upitnik i upitnik LRC) uspoređivane
su s reprezentativnim uzorkom opće populacije u Republici Hrvatskoj. Bolesnici s većim brojem stenoziranih koronarnih
arterija imali su veći indeks tjelesne mase (ITM) i opseg struka (waist circumference, WC); oni sa stenoziranom LAD
(left anterior descending coronary artery) i infarktom prednje stijenke imali su viši ITM; omjer struka i bokova (waist to hip
ratio, WHR) bio je u pozitivnoj korelaciji s kreatin kinazom i u negativnoj korelaciji s ejekcijskom frakcijom (p<0,05). Neaktivni
su bolesnici češće imali višežilnu koronarnu bolest i prednji infarkt; pacijenti s višim indeksom tjelesne aktivnosti u
slobodno vrijeme imali su manji broj stenoziranih koronarnih arterija, manju učestalost ugradnje stentova i manju duljinu
stentova, dok su oni s višim indeksom radne tjelesne aktivnosti imali manju učestalost prednjeg infarkta (p<0,05). Tijekom
praćenja, inaktivni bolesnici su imali više moždanih udara i smrti (p<0,05). Naši bolesnici su imali veću tjelesnu težinu, WC
i WHR te niži ukupni kao i indeks tjelesne aktivnosti tijekom slobodnog vremena od opće populacije (p<0,05). U zaključku,
AKS je lakši i ima bolju dugoročnu prognozu kod manje pretilih bolesnika s višom razinom tjelesne aktivnosti. Bolesnici s
AKS-om su pretili i imaju niži ukupni kao i indeks tjelesne aktivnosti tijekom slobodnog vremena od opće populacije.

Keywords

Tjelesna aktivnost, Antropometrija, Akutni koronarni sindrom, Baeckeov upitnik, Upitnik LRC PA, Prognoza

Hrčak ID:

263326

URI

https://hrcak.srce.hr/263326

Article data in other languages: english

Visits: 350 *