Original scientific paper

Proizvodnja fitaze fermentacijom pulpe citrusa i drugih ostataka agroindustrije s pomoću izolata gljiva

Michele Rigon Spier ; Bioprocess Engineering and Biotechnology Division, Chemical Engineering Department, Federal University of Paraná (UFPR), P.O. Box 19011, CEP 81531-970, BR-Curitiba PR, Brazil
Ralf Greiner ; Bioprocess Engineering and Biotechnology Division, Chemical Engineering Department, Federal University of Paraná (UFPR), P.O. Box 19011, CEP 81531-970, BR-Curitiba PR, Brazil
José Angel Rodriguez-León ; Bioprocess Engineering and Biotechnology Division, Chemical Engineering Department, Federal University of Paraná (UFPR), P.O. Box 19011, CEP 81531-970, BR-Curitiba PR, Brazil
Adenise Lorenci Woiciechowski ; Bioprocess Engineering and Biotechnology Division, Chemical Engineering Department, Federal University of Paraná (UFPR), P.O. Box 19011, CEP 81531-970, BR-Curitiba PR, Brazil
Ashok Pandey ; Biotechnology Division, Regional Research Laboratory, IN-695 019, CSIR Trivandrum, India
Vanete Thomaz Soccol ; Bioprocess Engineering and Biotechnology Division, Chemical Engineering Department, Federal University of Paraná (UFPR), P.O. Box 19011, CEP 81531-970, BR-Curitiba PR, Brazil
Carlos Ricardo Soccol ; Bioprocess Engineering and Biotechnology Division, Chemical Engineering Department, Federal University of Paraná (UFPR), P.O. Box 19011, CEP 81531-970, BR-Curitiba PR, Brazil

Abstract

Fitaze imaju važnu ulogu u prehrani ljudi i životinja jer hidroliziraju fitate leguminoza, zrnja žitarica i sjemenki uljarica, pa tako povećavaju pristupačnost minerala, elemenata u tragovima, aminokiselina i fosfata. Iz plodnog tla sjevernog dijela brazilske države Paraná, a i iz drugih izvora, na selektivnim podlogama izolirano je 50 sojeva gljiva koje mogu proizvesti fitaze. Nakon toga je proizvodnja fitaze ispitana uzgojem na čvrstoj podlozi od raznih ostataka agroindustrije, uz dodatak izvora dušika, pri 60 %-tnoj vlažnosti i 30 °C tijekom 96 sati. Najveća aktivnost fitaze (51,53 U/g suhe tvari) dobivena je uzgojem izolata FS3 iz tla na pulpi citrusa. Obrada supstrata prije procesa, radi smanjenja onečišćenja mikroorganizmima, utjecala je na proizvodnju fitaze. Toplinskom obradom povećala se koncentracija anorganskog fosfata, koji suzbija mikrobiološku proizvodnju fitaze. Izloženost supstrata UV-zrakama smanjuje onečišćenje mikroorganizmima, a pritom ne utječe na proizvodnju fitaze.

Keywords

fitaza; sojevi gljiva; uzgoj na čvrstoj podlozi; pulpa citrusa; fitat; ostaci agroindustrije

Hrčak ID:

24405

URI

https://hrcak.srce.hr/24405

Publication date:

13.6.2008.

Article data in other languages: english

Visits: 2.558 *