Skip to the main content

Book review

https://doi.org/10.20471/acc.2022.61.s1.16

Methemoglobinemija - prikaz slučaja i pregled literature

Ida Ivek ; Emergency Department, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Tomislav Knotek ; Emergency Department, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Toni Ivičić ; Emergency Department, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Barbara Rubinić ; Emergency Department, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Paola Bajlo ; Emergency Department, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Jasmin Hamzić ; Emergency Department, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: english pdf 1.457 Kb

page 93-98

downloads: 442

cite


Abstract

Svrha ovog rada je prikaz slučaja pacijenta sa stečenom methemoglobinemijom uslijed trovanja nepoznatog uzroka.
55-godišnji muškarac zapuštenog izgleda dovežen je u Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP ) Kliničkog bolničkog
centra (KBC) Zagreb cijanotičan, nemiran i kvalitativno promijenjenog stanja svijesti. U inicijalnoj obradi nađena je snižena
saturacija kisikom (SaO2 85[%]), dok je plinska analiza arterijske krvi ukazivala na zadovoljavajuće vrijednosti parcijalnog
tlaka kisika. Nađena je teška laktacidoza s kompenzatorno sniženim parcijalnim tlakom ugljikovog dioksida, a zamijećen je i
visok postotak methemoglobina. Na primijenjenu suportivnu oksigenoterapiju te terapiju kristaloidnim otopinama, pacijentovo
se kliničko stanje rapidno oporavlja unutar četrdesetak minuta, što se prati i normalizacijom serijski evaluiranog acidobaznog
statusa. S obzirom na povoljan klinički tijek, nije bilo potrebe za primjenom antidota – metilenskog modrila i vitamina
C. Postoje urođena (genetska) i stečena (toksična) methemoglobinemija. Oba stanja se rijetko viđaju na hitnom prijemu,
a stečena methemoglobinemija može biti životno ugrožavajuće stanje. Simptomi methemoglobinemije izravna su posljedica
neadekvatnog transporta kisika. Dijagnoza se postavlja na temelju ko-oksimetrije, ali sama klinička sumnja može se
postaviti na temelju sljedeća tri entiteta: refraktorne hipoksije, „cyanosis-saturation gap“ i smeđe boje krvi. U ovom radu
osvrnut ćemo se na klinički tijek našeg pacijenta, dotaći se potencijalnih mehanizama trovanja i uzroka toksične methemoglobinemije
te prikazati recentne preporuke za zbrinjavanje ovakvih slučaja.

Keywords

Laktacidoza; methemoglobinemija; trovanje

Hrčak ID:

281317

URI

https://hrcak.srce.hr/281317

Publication date:

1.6.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 1.439 *