Review article
https://doi.org/10.26800/LV-144-supl5-16
Ustrojstvo ratnog zdravstva na području Karlovca
Hrvoje Cvitanović
; Opća bolnica Karlovac
Abstract
Naša ratna medicinska doktrina rađala se zajedno s hrvatskom državom i vojskom. U uvjetima nametnutog rata i nedostatka ratnog saniteta nametnula se potreba stvaranja ratne doktrine. Organizacijski možemo definirati tri osnovne sastavnice ratnog zdravstva u Karlovcu. Prva sastavnica je Opća bolnica Karlovac, druga vojni sanitet, a treća je hitna, preventivna i opća medicinska skrb. Bolnica je provodila prihvat i obradu svih ozlijeđenih duž crte bojišta našeg područja. Medicinskim centrom je rukovodio Krizni stožer koji je provodio sve zapovijedi Glavnog stožera saniteta Republike Hrvatske, Ministarstava zdravstva i Ministarstva obrane. Tijekom cijelog Domovinskog rata Opća bolnica Karlovac je bila udaljena od prvih redova bojišnice nekoliko tisuća metara zračne linije. Takav položaj uvjetovao je značajne organizacijske i kadrovske promjene. Iziskivalo je to veliki napor svih
djelatnika tijekom svih godine rata. Od prvih ranjenika za vrijeme “krvavog Uskrsa” na Plitvicama 31. 3. 1991. u Općoj bolnici Karlovac zbrinuto je 1475 ranjenika. Tijekom hospitalizacije od zadobivenih ozljeda umrlo je 39 osoba. Smrtno stradalih, doveženih na odjel patologije, bilo je 229. Druga komponenta je bio vojni sanitet, na čijoj se razini zbog specifičnosti blizine bojišta provodila samo obrada na razini prvog i eventualno drugog ešalona pružanja zdravstvene skrbi te svi postupci iz djelokruga primarne zdravstvene zaštite na razini bojne i brigade. Suradnja svih segmenata ratnog zdravstva u Karlovcu je bila primjerena i može se sa sigurnošću reći kako je zdravstvo imalo značajnu ulogu u obrani i oslobađanju naše domovine, te kako se integralni koncept zdravstva u prilikama rata i neposredne ratne opasnosti pokazao efikasan.
Keywords
DOMOVINSKI RAT; ORGANIZACIJA RATNOG ZDRAVSTVA; KARLOVAC
Hrčak ID:
286307
URI
Publication date:
25.11.2022.
Visits: 818 *