Skip to the main content

Original scientific paper

Grčki i latinski izvori za povijest ilirskog područja u 5. i 4. st. pr. Kr.: filološka i historiografska razmatranja

Ivan Matijašić ; Dipartimento di Studi Umanistici Università Ca’ Foscari Venezia


Full text: croatian pdf 1.300 Kb

page 119-162

downloads: 254

cite

Full text: german pdf 1.300 Kb

page 119-162

downloads: 259

cite


Abstract

U ovom radu predočujemo analizu grčkih i latinskih izvora koji se odnose na Ilire i ilirsko područje u klasično doba, počevši od Hekateja iz Mileta pa sve do kasnog 4. st. pr. Kr. Radi se
uvijek o grčkoj, ili katkad latinskoj, perspektivi, koja je naravno usredotočena na opoziciji naprednoga grčkog naroda nasuprot barbarima. S jedne strane postoje zemljopisni opisi u geografskim djelima poput Hekatejeva Opisa zemlje (problematično zbog njegovog fragmentarnog stanja) i pariškog Periplusa (tj. Pseudo Skilaka), a s druge strane historiografska djela, npr. Herodota, Tukidida i Diodora Sicilskog, koja pružaju razne informacije o ilirskoj povijesti i geografiji. Znanstvenici su često raspravljali o političkom ujedinjenju različitih ilirskih naroda u antici prije stvaranja rimske provincije: pregled izvora pokazuje da nije postojao jedinstveni “ilirski narod” ili état Illyrien, nego samo razne etničke skupine, koje su u grčkih i latinskih pisaca često opisane generičkim imenom “Iliri”. U 4. st. pr. Kr., Iliri koji su živjeli u susjedstvu Grka i Makedonaca na Jadranu i u unutrašnjosti, očito su se borili na sličan način poput njihovih susjeda, tj. u hoplitskoj formaciji. Nakon poraza Ilira u bitkama protiv Filipa II. i Aleksandra Velikog, nije više riječ o njihovim prodorima u grčko područje. U predzadnjem poglavlju ovog da analizira se geografsko anonimno djelo poznato kao Pseudo Skilak iz druge polovice 4. st. pr. Kr., koji spominje jadransku obalu i razne narode koje se tu nalaze. Dokazuje se da je ime Pseudo Skilaka zabuna koja potječe od Marcijana iz Herakleje (4. – 5. st. poslije Kr.) i da ovo djelo nema nikakve veze sa Skilakom iz Karijande koji spominje Herodot u 4. 44. Preciznije bi ime za to djelo trebalo biti “pariški Periplus“.

Keywords

Iliri, antička geografija i etnografija, grčka historiografija, antički Jadran.

Hrčak ID:

305513

URI

https://hrcak.srce.hr/305513

Publication date:

30.4.2023.

Article data in other languages: german

Visits: 1.148 *