Other

UTJECAJ VJEŽBANJA I RAZINE OSPOSOBLJENOSTI NA MIKROCIRKULACIJU RETINE

FRANJO DREŽNJAK ; University of Mostar School of Medicine, Mostar, Bosnia and Herzegovina
IVAN MUSA ; University of Mostar School of Medicine, Mostar, Bosnia and Herzegovina
IRENA SESAR ; University of Mostar School of Medicine, Mostar, Bosnia and Herzegovina; Department of Ophthalmology, Mostar University Hospital, Mostar, Bosnia and Herzegovina
ANITA PUŠIĆ SESAR ; University of Mostar School of Medicine, Mostar, Bosnia and Herzegovina; Department of Ophthalmology, Mostar University Hospital, Mostar, Bosnia and Herzegovina
ANTONIO SESAR ; University of Mostar School of Medicine, Mostar, Bosnia and Herzegovina; Department of Ophthalmology, Mostar University Hospital, Mostar, Bosnia and Herzegovina
RENATO PEJIĆ ; University of Mostar School of Medicine, Mostar, Bosnia and Herzegovina; Department of Ophthalmology, Mostar University Hospital, Mostar, Bosnia and Herzegovina
FILIP GUNARIĆ ; University of Mostar School of Medicine, Mostar, Bosnia and Herzegovina; Department of Ophthalmology, Mostar University Hospital, Mostar, Bosnia and Herzegovina
IVAN MERDŽO orcid.org/0000-0001-5292-828X ; University of Mostar School of Medicine, Mostar, Bosnia and Herzegovina; Department of Ophthalmology, Mostar University Hospital, Mostar, Bosnia and Herzegovina

Abstract

ilj rada: Ispitati razlike u retinalnoj mikrocirkulaciji između osoba s višim i nižim stupnjem tjelesne osposobljenosti. Postupci: Ispitanici su bili podijeljeni na sportaše i nesportaše. Obje skupine pristupile su dvama odvojenim mjerenjima. Prvi pregled obavljen je prije fi zičkog opterećenja, a drugi neposredno nakon njega. Prvu skupinu činilo je 25 sportaša (50 očiju), a drugu 25 nesportaša (50 očiju) koji prethodno nisu bili izloženi akutnom fi zičkom stresu. Sportaše defi niramo kao osobe koje se najmanje 5 godina bave nekim oblikom redovite tjelesne aktivnosti u obliku treniranja nekog sporta, fi tnesa, aerobnog treninga i sl. te ispunjavaju određene uvjete prema međunarodnom upitniku o tjelesnoj aktivnosti (International Physical Activity Questionnaire, IPAQ). Neki sportaši nisu bili fi zički aktivni ili barem ne redovito tijekom istog razdoblja i nisu ispunjavali navedene kriterije IPAQ. Ispitanici su bili muškarci i žene u dobi između 18 i 26 godina koji nisu imali nikakvu srčanožilnu bolest, nisu uzimali lijekove koji utječu na srčanožilni sustav niti su imali ikakvu bolest očiju ili refraktivnu grešku veću od sfernog ekvivalenta +/-3 dioptrije. Prikupljanje podataka provedeno je pomoću optičke koherentne tomografske angiografi je (OCT-A). Analizirani su sljedeći parametri: vaskularna gustoća (VG) u tri različita područja makule prema mreži ETDRS (Early Treatment Diabetic Retinopathy Study): središnja zona, unutarnja zona i puna zona; perfuzijska gustoća (PG), također u tri navedena područja; te površina fovealne avaskularne zone (FAZ). Istraživanje je uključivalo i standardiziranu anketu o tjelesnoj aktivnosti ispitanika (IPAQ) koja se ispunjavala prije samog pregleda. Fizičko opterećenje sastojalo se od standardiziranog testa ICET (incremental cycling ergometer test), koji se izvodio na stacionarnom sobnom biciklu u trajanju od 5 minuta pri zadanom opterećenju od 12 stupnjeva, nakon čega su ispitanicima izmjereni puls i saturacija. Također, prije same vježbe ispitanicima su izmjerene srčana frekvencija i saturacija u mirovanju. Za statističku obradu dobivenih podataka primijenjen je softverski sustav SPSS for Windows (verzija 13.0, SPSS Inc., Chicago, Illinois, SAD). Rezultati: Mjerenja u bazalnim uvjetima pokazala su slične vrijednosti VGi PG između skupina. Površina FAZ bila je statistički značajno veća u skupini sportaša u usporedbi s nesportašima i u bazalnim uvjetima i nakon tjelovježbe. Nakon tjelovježbe VG i središnji PG pokazali su statistički značajno povećanje u sportaša, dok u nesportaša nije bilo razlike prije i nakon tjelovježbe. Zaključak: Rezultati dobiveni u ovoj studiji pokazali su da sportaši imaju intenzivniju vaskularnu reakciju na vježbanje. Parametri u bazalnim uvjetima nisu pokazali značajnu razliku između dviju skupina osim za FAZ, koja je bila veća u sportaša. Značajne razlike bile su prisutne nakon treninga u drugim izmjerenim vrijednostima i ukazuju na dinamičniji vaskularni sustav u fi zički aktivnih pojedinaca.

Keywords

i zička aktivnost; retina; krvne žile; OCT-A; ICET

Hrčak ID:

307177

URI

https://hrcak.srce.hr/307177

Publication date:

10.8.2023.

Article data in other languages: english

Visits: 692 *