Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.22586/ss.23.1.4

Županja u 18. stoljeću: od pustog sela do središta župe

Marija Lendarić


Full text: croatian pdf 150 Kb

page 93-107

downloads: 118

cite


Abstract

Završetkom Velikog bečkog rata (1683. – 1699.) i nakon što je granica Karlovačkim mirom (1699.) postavljena na Savu, otvorila se mogućnost ponovnog naseljavanja ratom opustjele Slavonije. Mnogi su se vraćali u svoja napuštena sela, a izbjeglice s prostora južno od Save tražile su svoje novo mjesto u opustjelim prostorima Slavonije. Ulogu u ovim migracijskim kretanjima imali su franjevci provincije Bosne Srebrene, ali i središnja vlast u Beču. Franjevci su nastojali spasiti svoje župljane iz krajeva pod osmanskom vlasti naseljavajući ih u svoje opustjele župe u sigurnijim prostorima Slavonije. Vlasti su pak nastojale naseliti opustjela sela kako bi na taj način Slavonija ponovno postala gospodarski i vojno korisna. Tako je Županja na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dijelila sudbinu mnogih slavonskih sela. Pusta Županja već je deset godina nakon sklapanja Karlovačkog mira ponovno bila naseljena i uklopljena u župu Bošnjaci, pod dušobrižništvom franjevaca. Promjenama u crkvenoj vlasti, i posredovanjem svjetovnih vlasti, Županja je sredinom 18. stoljeća postala maticom župe, što je ostalo nepromijenjeno do kraja stoljeća.

Keywords

18. stoljeće; Županja; filijala; župa; kanonske vizitacije

Hrčak ID:

311054

URI

https://hrcak.srce.hr/311054

Publication date:

15.12.2023.

Article data in other languages: english

Visits: 295 *