License (open-access, http://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/):
CC-BY-SA
License (open-access):
Prava korištenja: CC-BY-SA
License (open-access):
Journal content is published under CC-BY-SA licence.
Publication date: 2022
Volume: 21
Issue: 38
News
Doris Pivac, doktorica tehničkih znanosti
Miodrag Roić
; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva 26, Zagreb
Abstract
Doris Pivac obranila je 14. listopada 2022. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom Razvoj modela za poboljšanje dostupnosti metapodataka o izradi katastra. Istraživanje je provedeno na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dijelom u okviru projekta razvoja višenamjenskog sustava upravljanja zemljištem (DEMLAS) uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost, oznaka projekta HRZZ-IP-2013-11-7714. Mentor je bio prof. dr. sc. Miodrag Roić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorska disertacija obranjena je pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tomić i dr. sc. Mario Mađer iz Državne geodetske uprave u Zagrebu. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije bilo je u istom sastavu.
Keywords
doktorica znanosti; tehničke znanosti
Hrčak ID:
292829
URI
Publication date:
24.1.2023.
Visits: 960 *
Article information
Doris Pivac, PhD in Technical Sciences
Doris Pivac was born on April 26, 1991 in Makarska. She began her education in 1997 at the "Stjepan Ivičević" Elementary School in Makarska, and in 2005 she enrolled in the "Fra Andrija Kačić Miošić" General Gymnasium in Makarska, which she successfully completed in 2009. From 2009 to 2014, she studied at the undergraduate study of geodesy and geoinformatics and at the graduate study of geodesy, earning the title of Master of Engineering in Geodesy and Geoinformatics.
In February 2015, she was employed at the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb as a substitute assistant at the Department of Surveying and enrolled in the postgraduate doctoral study of geodesy and geoinformatics at the Faculty of Geodesy. In December 2016, she moved to the Department of Spatial Information Management and participates in teaching the courses Cadastre, Franciscan Cadastre, Land Administration, Engineering Graphics in Geodesy and Geoinformatics, Real Estate Appraisal, Land Surveying, Geodetic Maps and Geoinformation Infrastructure. During that period, she was the supervisor of seven graduate theses. So far, as an author or coauthor, she has published several scientific and professional articles in domestic and foreign journals and conference proceedings. She participated in the scientific project "DEMLAS - Development of a Multipurpose Land Management System" (leader: Prof. Miodrag Roić, Ph.D.) and professional projects.
The manuscript of the doctoral dissertation contains 120 pages of A4 format, title, summary, and keywords in Croatian and English, list of tables, list of figures, list of abbreviations and biography of the author.
The dissertation is divided into 10 chapters:
Introduction
Systematic approach for a cadastre establishment
Cadastral documentation
Research data
Standards of metadata
Analysis of cadastral documentation
Metadata of a cadastre establishment
Linking the features and characteristics of cadastre establishment with the standard
Model of the metadata system on the establishment of a cadastre
Conclusion
In the first, introductory chapter, the motivation for the research is presented, the main research so far in the field of cadastral archival data and metadata about them is presented, and the goals and methodology of the research and the organization of the dissertation are described.
Theoretical considerations on the systematic approach to establishment of the cadastre and the cadastral survey project, which is utilized to create the cadastre in different periods throughout history, are presented in the second chapter. For each period, the activities and participants in the process of establishing the cadastre are recognized, as well as the spatial framework that was applied. Five key regulations have been recognized based on which the periods of cadastre establishment in the research area can be divided.
In the third chapter, the documents that are created by the systematic establishment of the cadastre are defined and described. The documents are divided into spatial and textual documents/lists. The spatial involves of the cadastral map sheets, the field sketch and the sketch of the boundaries of the cadastral municipality. Lists refer to cadastral municipality demarcation minute book, list of cadastral parcels, list of owners and others.
The fourth chapter describes the data that were used for the research. The types of documents, the place of storage and the time period in which they were created were analyzed. Based on the analyzed data, five periods of cadastre establishment were also recognized.
The fifth chapter contains an overview of international norms and metadata standards developed in the field of geoinformation. Norms and standards of metadata are developed at the international, regional and national level. Those adopted at the international level were selected for the research. In addition to the standards in the field of geoinformation, the standard for the description of archived material - ISAD(G) - was also analyzed.
The sixth chapter deals with the analysis of the cadastral documentation that is created during the establishment of the cadastre. Documents and content that unambiguously describe the data are recognized. In the seventh chapter, the relevant types of documents created by the creation of the cadastre are classified. For each document, key features and properties that describe it are recognized.
In the eighth chapter, the features and properties of cadastre creation are compared with the entities and metadata elements of ISO 19115. In total, 11 of the 17 packages prescribed by the standard were considered. In the ninth chapter, the model of the cadastre metadata system is presented, which was developed and based on the ISO 19115 standard. In the tenth chapter, all conclusions and proposals resulting from the conducted research are presented.
At the end of the dissertation there are a list of references, tables, figures, abbreviations and the biography of the author.
Doris Pivac, doktorica tehničkih znanosti
Doris Pivac rođena je 26. travnja 1991. u Makarskoj. Školovanje je započela 1997. godine u Osnovnoj školi "Stjepana Ivičevića" u Makarskoj, a 2005. upisuje opću Gimnaziju "Fra Andrija Kačić Miošić" u Makarskoj koju uspješno završava 2009. godine. Od 2009. do 2014. godine studira na preddiplomskom studiju geodezije i geoinformatike i diplomskom studiju geodezije te stječe naziv magistra inženjerka geodezije i geoinformatike.
U veljači 2015. zapošljava se na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao zamjena za asistenticu na Katedri za zemljomjerstvo te upisuje poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu. U prosincu 2016. prelazi na Katedru za upravljanje prostornim informacijama te sudjeluje u nastavi iz kolegija Katastar, Franciskanski katastar, Podrška upravljanju prostorom, Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici, Procjena nekretnina, Izmjera zemljišta, Geodetski planovi te Geoinformacijska infrastruktura. U tom je razdoblju bila voditeljica sedam diplomskih radova na diplomskom studiju. Do sada je kao autorica ili u koautorstvu objavila više znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i stranim časopisima, te zbornicima radova. Sudjelovala je na znanstvenom projektu "DEMLAS - Razvoj višenamjenskog sustava upravljanja zemljištem" (voditelj prof. dr. sc. Miodrag Roić) te na stručnim projektima.
Rukopis doktorske disertacije sadrži 120 stranica formata A4, naslov, sažetak i ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku, popis tablica, popis slika, popis kratica i životopis autorice.
Rad je podijeljen u 10 osnovnih poglavlja:
Uvod
Sustavni pristup izradi katastra
Katastarska dokumentacija
Podatci za istraživanje
Norme i standardi metapodataka
Analiza katastarske dokumentacije
Metapodatci izrade katastra
Povezivanje obilježja i svojstava izrade katastra s normom
Model sustava metapodataka o izradi katastra
Zaključak
U prvom, uvodnom poglavlju, izložen je povod istraživanja, predstavljena su glavna dosadašnja istraživanja na području katastarskih arhivskih podataka i metapodataka o njima te opisani ciljevi i metodologija istraživanja i organizacija disertacije.
Teorijska razmatranja o sustavnom pristupu izradi katastra te projektu katastarske izmjere, kojim se izrađuje katastar u različitim razdobljima tijekom povijesti, prikazana su u drugom poglavlju. Za svako razdoblje su prepoznate aktivnosti i sudionici u procesu izrade katastra, kao i prostorna osnova koja je korištena. Prepoznato je pet ključnih propisa na temelju kojih se mogu podijeliti razdoblja izrade katastra na području istraživanja.
U trećem su poglavlju definirani i opisani dokumenti koji nastaju sustavnom izradom katastra. Dokumenti su podijeljeni na prostorne prikaze te na tekstualne dokumente/popise. Prostorni prikaz čine listovi katastarskog plana, terenska skica i skica omeđivanja granica katastarske općine. Popisi se odnose na zapisnik omeđivanja, popis katastarskih čestica, popis posjednika i ostalo.
U četvrtom su poglavlju opisani podatci koji su korišteni za potrebe istraživanja. Analizirane su vrste dokumenata, mjesto pohrane te vremensko razdoblje u kojem su nastali. Nad analiziranim podatcima je također prepoznato pet razdoblja izrade katastra.
Peto poglavlje sadrži pregled međunarodnih normi i standarda metapodataka razvijenih u području geoinformacija. Norme i standardi metapodataka razvijaju se na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Za istraživanje su odabrani oni usvojeni na međunarodnoj razini. Osim standarda iz područja geoinformacija, analizirana je i norma za opis arhiviranog gradiva - ISAD(G).
Šesto poglavlje bavi se analizom katastarske dokumentacije koja nastaje prilikom izrade katastra. Prepoznati su dokumenti i sadržaji koji jednoznačno opisuju podatke. U sedmom su poglavlju klasificirane relevantne vrste dokumenata koje nastaju izradom katastra. Za svaki su dokument prepoznata ključna obilježja i svojstva koja ga opisuju.
U osmom su poglavlju uspoređena obilježja i svojstva izrade katastra s entitetima i elementima metapodataka ISO 19115. Ukupno je korišteno 11 od 17 paketa propisanih normom. U devetom je poglavlju prikazan model sustava metapodataka izrade katastra koji je razvijen i utemeljen na normi ISO 19115. U desetom poglavlju izneseni su svi zaključci i prijedlozi koji proizlaze iz provedenog istraživanja.
Na kraju rada nalazi se popis korištene literature, popis tablica, slika, kratica i životopis autorice.