Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.46419/vs.56.3.5

Suvremene metode i novi pristupi u identifikaciji i kvantifikaciji patogena koji se prenose hranom – pregledni rad

Tomislav Mikuš ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Željka Cvrtila ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska *
Lidija Kozačinski ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

* Corresponding author.


Full text: english pdf 548 Kb

page 389-404

downloads: 38

cite


Abstract

Patogeni koji se prenose hranom stalni su problem koji privlači pozornost javnozdravstvenih institucija,
mikrobiologa i proizvođača hrane diljem svijeta. Stoga je znanstvena zajednica godinama usmjerena na pronalaženje “novih” i “boljih” metoda, a sve u nastojanju da se patogeni koji se prenose hranom otkriju na brži i pouzdaniji način. Treba naglasiti da je razvoj molekularne genetike – posebice korištenje genetskih informacija bioloških makromolekula u rutinskom testiranju, doveo do revolucionarnog zaokreta u biološkim i znanstvenim istraživanjima. Gotovo svi postupci otkrivaju različite bakterijske genetske otiske ili biomarkere, zbog čega
je izolacija bakterija nepotrebna. Međutim, ova novija istraživanja “brzih mikrobioloških metoda”, koja
zahtijevaju samo nekoliko sati (a ne nekoliko dana), nisu potisnula klasični način mikrobiološkog testiranja
hrane, odnosno klasične mikrobiološke metode i „zlatni standard“. Stoga se nove metode suočavaju s visokim zahtjevima kao što su: granice detekcije, brzina analize, relativno niski troškovi i visoka osjetljivost za identifikaciju različitih patogena koji se prenose hranom. Neke od njih imaju mogućnost praćenja patogena, što je važan dio uspostave mreže kontrole patogena u lancu poljoprivredno-prehrambene proizvodnje na međunarodnoj razini. U ovom opsežnom pregledu literature autori predstavljaju i pregled metoda identifikacije i kvantifikacije s naglaskom na najvažnije EU patogene koji se prenose hranom (Salmonella, Campylobacter, Escherichia coli – STEC, Yersinia i Listeria). Metode su podijeljene u dvije velike skupine: suvremene metode (imunotestovi i lančana reakcija polimerazom) i nove metode (biosenzori, bakterijska tipizacija i omika) te ocijenjene prema njihovoj funkcionalnosti, prednostima i nedostatcima.

Keywords

imunotestovi; PCR; biosenzori; PFGE; WGS; omika; sigurnost hrane

Hrčak ID:

320048

URI

https://hrcak.srce.hr/320048

Publication date:

3.11.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 161 *