Colloquia Maruliana, Vol. 34 No. 34, 2025.
Original scientific paper
Hrvatske zemlje u kasnosrednjovjekovnim i ranorenesansnim astrološkim predviđanjima i astronomskim spisima – primjeri iz srednjoeuropskih izvora
Tomislav Matić
; Croatian Institute of History, Zagreb
Abstract
U kasnom srednjem vijeku i ranoj renesansi astrološka su predviđanja sastavljana na pseudoznanstveni način, odnosno njihovi su ih autori, kao i publika kojoj su bila namijenjena, percipirali kao rezultate znanstvenog rada. Za takva je predviđanja bilo potrebno veliko poznavanje matematike, astronomije, geografije i tekućih političkih događaja. Astrolozi su često djelovali kao savjetnici tadašnjih vladara i preuzimali bi zadatak umirivanja javnosti koju bi uzbunila nepovoljna predviđanja drugih, suparničkih astrologa. U ovome radu naveli smo primjere Georga Tannstettera i Andreasa Perlacha, koji su u ime habsburških vladara osporavali nepovoljna predviđanja o poplavama i osmanskim napadima. Takvo je djelovanje moglo uključivati polemike s drugim astrolozima. U vezi s hrvatskim zemljama naša je analiza utvrdila da su kasnosrednjovjekovni i ranorenesansni astrolozi posjedovali dovoljno podataka da znaju za njihovo postojanje i općenit položaj. To znači da su bili u stanju geografski ih locirati dovoljno precizno da izračunaju kretanje planeta iznad njih u mjeri koja je bila potrebna za sastavljanje astroloških predviđanja. Podaci potrebni za izračune u vezi sa Zagrebom i Senjom bili su višekratno objavljivani u tadašnjim publikacijama. Astrolozi su stoga mogli u vezi s njima predviđati učinke astronomskih fenomena, poput pomrčina i konjunkcija. Međutim, mišljenja su se razlikovala oko toga koji je astrološki znak Hrvatske i Dalmacije. Dok ih je Martin Bylica u 15. stoljeću svrstao pod znak Djevice, Tannstetter ih je u 16. stoljeću podredio Škorpionu. * Analizom predviđanja pronađeni su spomeni hrvatskih zemalja, ali samo svrstanih u veće skupine zemalja, regija i gradova pod istim znakom Zodijaka. U tim se skupinama najčešće spominju Hrvatska i Dalmacija, dok je u proučenom uzorku manje spomena Slavonije. Predviđanja o kojima se radi bila su općenito neizravna i govorila su samo o dobroj ili lošoj sreći u nadolazećoj godini ili u vezi s nekim astronomskim fenomenom. Razlog za ovo mogao je biti u tome što su se predviđanja sastavljala uglavnom za kraljevstva i političke faktore, dok su Hrvatska i Dalmacija možda percipirane kao podređene većim državama poput Ugarske ili Mletačke Republike. Mnoga se predviđanja dotiču osmanske opasnosti, koja je tada smatrana jednim od političkih pitanja od najveće važnosti. Tadašnji autori, poput Joachima Vadianusa, znali su da su hrvatske zemlje izložene osmanskim napadima. Međutim, analiza takvih predviđanja nije otkrila podatke koji bi se ticali hrvatskih zemalja. Naš je uzorak bio ograničen na srednjoeuropski krug astronoma i moguće je da bi veća količina materijala donijela bolje rezultate.
Keywords
astronomija; astrologija; geografija; renesansa; hrvatska povijest
Hrčak ID:
339039
URI
Publication date:
21.11.2025.
Visits: 0 *