Skip to the main content

Meeting abstract

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.111

Kad srce priča o psihi

Borka Pezo Nikolić ; Department of Cardiovascular Diseases, University Hospital Centre Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia *

* Corresponding author.


Full text: croatian pdf 70 Kb

page 111-112

downloads: 0

cite

Full text: english pdf 70 Kb

page 111-112

downloads: 0

cite


Abstract

Psihokardiologija je interdisciplinarno područje
koje proučava dvosmjernu povezanost mentalnog
i kardiovaskularnog zdravlja. Kronični
stres, depresija, anksioznost i usamljenost
ne utječu samo na kvalitetu života, nego su i
neovisni čimbenici rizika za razvoj arterijske
hipertenzije, koronarne bolesti, srčanog popuštanja
i srčanih aritmija. Istodobno, dijagnoza
kardiovaskularne bolesti, osobito akutni infarkt
miokarda, može biti snažan psihološki stresor
te povećati rizik od razvoja svih psihičkih
poremećaja. Time nastaje začarani krug koji
nepovoljno utječe na kvalitetu života i ukupnu
prognozu. Povezanost srca i psihe zbiva se putem
autonomnog živčanog sustava, neuroendokrinih
i upalnih mehanizama. Emocionalni
stres može dovesti do promjena srčane frekvencije,
krvnog tlaka, endotelne disfunkcije
i pojačane upalne aktivnosti, dok bolesti srca
mogu znatno promijeniti emocionalno funkcioniranje
bolesnika. Srce je organ čiji se rad
može neposredno osjetiti. Upravo zbog toga
promjene njegova ritma ili snage otkucaja često izazivaju zabrinutost. Budući da je srce simbol
života, ali i organ čiji prestanak rada znači kraj
života, nije iznenađujuće da su srčani simptomi
snažno povezani sa psihološkim odgovorom.
U svakodnevnoj kliničkoj praksi preklapaju se
psihijatrijski i kardiološki simptomi. Palpitacije,
tahikardije, dispneja i omaglice mogu biti
manifestacija anksioznosti, ali mogu biti i prvi
znak dotada neprepoznate srčane aritmije. U
praksi nije rijetkost da bolesnici s aritmijama
godinama budu liječeni zbog pretpostavljenih
psihogenih tegoba prije nego što odgovarajuća
kardiološka obrada dovede do ispravne dijagnoze.
S druge strane, prisutnost organske bolesti
ne isključuje razvoj psiholoških poteškoća koje
mogu pojačati tegobe. Psihokardiologija zagovara
integrirani biopsihosocijalni model skrbi
u kojemu različite zdravstvene profesije zajednički
sudjeluju u liječenju bolesnika. Ne postoji
potpuno zdravo srce bez mentalnog zdravlja
niti potpuno mentalno zdravlje bez zdravog
srca. Kada srce govori o psihi, ono ne govori
metaforički – govori fiziološki. Emocije mogu
mijenjati rad srca, a bolesti srca emocionalno
stanje čovjeka. Upravo zato suvremena medicina
ne smije liječiti samo organ nego i čovjeka
u cjelini.

Keywords

srce; psiha; psihokardiologija

Hrčak ID:

352228

URI

https://hrcak.srce.hr/352228

Publication date:

15.6.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *