Original scientific paper
https://doi.org/10.47960/2831-0322.2026.1.30.81
Organizacijski stresori i sociodemografske razlike u namjeri fluktuacije zdravstvenih djelatnika
Suzana Pervan Stanić
; Srednja strukovna škola Široki Brijeg, BiH
Mirela Mabić
; Sveučilište u Mostaru Ekonomski fakultet
Lidija Lesko Bošnjak
; Sveučilište u Mostaru Ekonomski fakultet
Abstract
Cilj je istraživanja bio utvrditi razlike u utjecaju organizacijskih stresora na namjeru fluktuacije zdravstvenih djelatnika s obzirom na njihova sociodemografska obilježja.
Provedeno je presječno istraživanje na uzorku od 259 zdravstvenih djelatnika zaposlenih u bolnicama, domovima zdravlja i privatnim zdravstvenim ustanovama u dvjema županijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Podatci su prikupljeni strukturiranim upitnikom koji je obuhvaćao sociodemografske varijable te procjenu dvanaest organizacijskih stresora u pogledu njihove jačine utjecaja na odluku o fluktuaciji na Likertovoj skali od 1 do 5. Za analizu razlika korišteni su t test i jednosmjerna ANOVA, uz razinu značajnosti p = 0,05.
Žene su u odnosu na muškarce procijenile da bi „Oblikovanje posla“ i „Sustav nagrađivanja zaposlenika“ u većoj mjeri utjecali na njihovu odluku o fluktuaciji. Dobne razlike uočene su kod većine stresora, mlađi zdravstveni djelatnici dosljedno su davali više ocjene utjecaja oblikovanja posla, uvjeta rada, stila menadžmenta, sustava komuniciranja, organizacijske kulture, međuljudskih odnosa te mogućnosti profesionalnoga razvoja i usavršavanja na namjeru odlaska. Stupanj obrazovanja nije se pokazao statistički značajnim čimbenikom u procjeni jačine utjecaja stresora. Samci su u usporedbi s oženjenima/udanima višu važnost pridavali „Mogućnosti profesionalnog razvoja i usavršavanja“, dok su ispitanici bez djece „Uvjetima rada“ i „Mogućnosti profesionalnog razvoja i usavršavanja“ pridavali veći utjecaj na odluku o promjeni organizacije od ispitanika koji imaju djecu.
Rezultati ukazuju na to da različite skupine zdravstvenih djelatnika različito doživljavaju organizacijske stresore kao potencijalne razloge za fluktuaciju. Kao ključna područja djelovanja izdvajaju se oblikovanje posla, sustav nagrađivanja, uvjeti rada i mogućnost profesionalnoga razvoja, osobito među ženama, mlađim djelatnicima, samcima i ispitanicima bez djece. Dobiveni rezultati upućuju na potrebu za ciljanim, sociodemografski osjetljivim intervencijama u upravljanju ljudskim potencijalima u zdravstvu, usmjerenima na rano prepoznavanje i ublažavanje organizacijskih stresora te prevenciju disfunkcionalne fluktuacije.
Keywords
organizacijski stresori; fluktuacija; zdravstveni djelatnici; sociodemografska obilježja
Hrčak ID:
352291
URI
Publication date:
17.9.2026.
Visits: 0 *