Skip to the main content

Other

Osvrti: Kristalografija, interdisciplinarna znanost 21. stoljeća: XX. kongres meðunarodne kristalografske unije Firenca 23. – 31. 8. 2005

Biserka Kojić-Prodić


Full text: croatian pdf 592 Kb

page 563-565

downloads: 495

cite


Abstract

Svjetski kongres kristalografa, koji se redovito održava svake treće godine od završetka Drugog svjetskog rata, jasno pokazuje aktualna usmjerenja i rezultate izrazito interdisciplinarne, tek nepuno stoljeće “stare” znanosti. To obiljeÞje došlo je do izražaja i na ovogodišnjem skupu u Firenci, koji je izborom programa i predavača privukao više od 2200 znanstvenika iz cijelog svijeta. Estetskom doživljaju tog skupa pridonijela je bogata renesansna baština toskanske prijestolnice. OdžÞano je 36 plenarnih (keynote) predavanja uključujuži kao predavače nobelovce R. Hoffmanna
i H. Krotoa. Usporednih 98 mikrosimpozija pratila su predavanja i posteri. Bila su očita dva naglašena usmjerenja u istraživanju: proteinska struktura i funkcija i biološki aktivne male molekule
(npr. nastajanje i struktura amiloidnih proteina, vezano uz Alzheimerovu bolest) te strukture i svojstva novih materijala (npr. dizajn Li-baterija, mikrostruktura materijala, nukleacija i rast zrna,
ponašanje materijala pri visokim i niskim temperaturama i visokim tlakovima). Kongres je pokazao snažan razvoj novih eksperimentalnih tehnika i usavršavanje postojećih, što se ponajprije odnosi na primjenu sinkrotrona – izvora većeg intenziteta (8 GeV) u difrakcijskim mjerenjima imikroizvorima promjera 1mm – 1 µm (za rad s malim uzorcima) – kao i na renesansu neutronske difrakcije i primjenu krioelektronske mikroskopije u raspoznavanju slike makromolekula. Primjena difrakcijskih metoda u identifikaciji spojeva i razlièitih materijala nije novina, ali kolièine koje se mogu detektirati zapanjujuæe su male (nekoliko µg), što se veæ uvelike primjenjuje u forenzici, medicinskoj dijagnostici, znanosti o okolišu, arheologiji i nizu drugih podruèja. Uz moderne difrakcijske uređaje, opremljene podesnim kolimirajućim sustavima, osjetljivim detektorima te pratećim kriouređajima za hlađenje uzoraka i detektora, neprestance se pomiču granice mogućeg, pridonoseći točnosti, brzini i kvaliteti mjerenja. Razvoj pratećeg softvera i računala, uključujući diskusije o “grid computingu”, također su bili predmetom rada navedenog skupa.

Keywords

Hrčak ID:

68

URI

https://hrcak.srce.hr/68

Publication date:

16.12.2005.

Article data in other languages: english

Visits: 1.631 *