Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

DOKAZIVANJE IZVANBRAČNE ZAJEDNICE – ODGOVORI NA NEUJEDNAČENO ZAKONODAVSTVO I SUDSKU PRAKSU

Nataša Lucić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet Osijek


Puni tekst: hrvatski pdf 208 Kb

str. 101-132

preuzimanja: 32.739

citiraj


Sažetak

Osobe u izvanbračnoj zajednici uživaju vrlo visok stupanj pravne zaštite u hrvatskom zakonodavstvu. I prije obiteljskopravnih reformi iz 2015. godine, izvanbračni su drugovi bili po mnogim pravima i obvezama izjednačeni s bračnim drugovima, ne samo u obiteljskom pravu, nego i propisima koji pripadaju drugim granama prava. Najnovijim su obiteljskopravnim reforma svi pravni učinci braka, u svim granama prava, prošireni i na izvanbračnu zajednicu. Drugim riječima, izvanbračna se zajednica danas razlikuje od braka samo prema načinu nastanka i prestanka. Dok brak nastaje formalnom izjavom volje za sklapanje braka, izvanbračna zajednica i dalje ostaje neformalna zakonska kategorija u hrvatskom pravu. Polazeći od pretpostavke da se učinkovitost zakona očituje u njegovoj primjeni, odnosno u pravnoj praksi, nameće se pitanje dokazivanja postojanja i dužine trajanja s brakom potpuno izjednačene izvanbračne zajednice. Životna zajednica je pravni standard i zakon ne upućuje na sastavnice životne zajednice koje čine njezin bitan sadržaj. S obzirom na to koje sve pravne učinke izvanbračna zajednica u našem pravnom sustavu proizvodi, na sudovima je golem teret odgovornosti kod procjenjivanja ima li konkretna izvanbračna zajednica obilježja životne zajednice vrijedne zakonske zaštite te ako ima, kada je započela i kada prestala. Dokazivanje postojanja i dužine trajanja izvanbračne zajednice ne otežava samo njezin neformalni oblik nego i visok stupanj neujednačenosti među propisima. Različiti propisi određuju različite pretpostavke postojanja izvanbračne zajednice, pa i načine njezina dokazivanja. Posljedica takvog pravnog stanja može biti da su iste osobe izvanbračni drugovi prema jednom propisu, a prema drugom ne, kao i da ista osoba ima više izvanbračnih drugova pa naizgled visok stupanj pravne zaštite koji osobe u izvanbračnoj zajednici uživaju u domaćim propisima često stvara pravnu nesigurnost u pravnoj praksi. U radu se ukazuje na pravnu nesigurnost kod dokazivanja izvanbračne zajednice u hrvatskom pravu te na moguća rješenja spornih pitanja koja otvara neujednačeno zakonodavstvo i sudska praksa.

Ključne riječi

životna zajednica; dokazivanje; proturječnost; sudska praksa

Hrčak ID:

155894

URI

https://hrcak.srce.hr/155894

Datum izdavanja:

30.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 48.811 *