1. UVOD
Zbog značenja morskog brodarstva za razvoj i odvijanje međunarodne robne razmjene u svijetu, aktualna pitanja odvijanja morskog brodarstva i posebice hrvatskoga morskog brodarstva zaslužuju stalno praćenje te pozornost stručnjaka i znanstvenika iz tog područja. Aktualna pitanja i problemi morskog brodarstva proizlaze iz stalnog napretka tehnologija prijevoza te kretanja na tržištu pomorskog prijevoza. Stalni porast međunarodne robne razmjene traži određene kapacitete koji prate ponudu i potražnju roba na tržištu. Kapaciteti hrvatskoga morskog brodarstva zaslužuju posebnu pozornost i zbog stagnacije kapaciteta te prilagođavanja isključivo tržišnim uvjetima. U ovom radu potrebno je analizirati ukupne kapacitete hrvatskoga morskog brodarstva te stanje pojedinih hrvatskih brodarskih društava. Tehnološka struktura hrvatskog brodarstva bitno utječe na uspješnost poslovanja brodara i prilagođavanje tržištu pomorskog prijevoza. Mogućnost razvoja hrvatskoga morskog brodarstva, planovi razvoja te osiguranje sredstava za gradnju novih brodova zaslužuju daljnju pozornost. Pitanje stanja i razvoja linijskog putničkog prijevoza zaslužuje posebne analize i definiranje kapaciteta.
2. AKTUALNA PITANJA HRVATSKOGA MORSKOG BRODARSTVA
Pod utjecajem znanstveno-tehnološke revolucije svjetsko gospodarstvo posljednjih desetljeća doživljava snažne tehničke, tehnološke i organizacijske promjene. Novi oblici proizvodnje koji podrazumijevaju specijalizaciju, automatizaciju te informacijske tehnologije bitno su obilježili gospodarske tokove u cijelom svijetu.
Suvremeni procesi proizvodnje i potražnje podrazumijevaju suvremene prometne tehnologije i specijalizaciju koje postaju glavni integrirajući faktori. Naime, danas u svijetu nije problem imati bogate resurse i visoke tehnologije proizvodnje, ako se ima razvijeni pomorski i kopneni promet koji integriraju mjesta proizvodnje i potrošnje.
Suvremeni sustavi proizvodnje u svijetu imaju posebnu ulogu, jer povezati proizvodnju i potrošnju na udaljenim mjestima diljem svijeta znači koristiti komparativne prednosti tržišta i omogućiti globalni razvoj svjetskog tržišta i pojedinih zemalja.
Pomorske zemlje, među koje ide i Republika Hrvatska, imaju posebnu ulogu po pitanju razvoja svjetske međunarodne razmjene i trgovine. Pomorske zemlje osim sudjelovanja u razmjeni imaju svojim lukama i prometnim sustavom ulogu regulatora i ubrzanja međunarodnih robnih tokova.
Brojne svjetske luke doživljavaju sve veći porast kontejnerskog i Ro-Ro prometa. Osim toga razvijaju se moderni i sve veći terminali za rasute i tekuće terete. Terminali za specijalne terete privlače posebnu pozornost.
Zbog pravilnog razumijevanja trendova razvoja suvremenih tehnologija prijevoza u morskom brodarstvu potrebno je pratiti stanje i razvoj trgovačke mornarice najznačajnijih pomorskih zemalja. Kod analize stanja i pravaca razvoja treba imati na umu veličinu i vrste brodova te stanje i planove razvoja modernih lučkih i kopnenih terminala.
Imajući na umu glavna aktualna pitanja i probleme razvoja morskog brodarstva u svijetu, moguće je sagledati i definirati aktualna pitanja morskog brodarstva u Republici Hrvatskoj, zemlji koja ima svoj važan pomorski položaj u svijetu.
Analizirajući aktualna pitanja razvoja morskog brodarstva u svijetu mora se voditi računa o glavnim elementima na kojima počiva suvremeno morsko brodarstvo i pojedine vrste plovidbe. Ne ulazeći u točne definicije pojedinih vrsta brodarstva, možemo reći da linijsko brodarstvo u novije vrijeme počiva na nekim elementima kao što su:
specijalni linijski brodovi (kontejnerski i Ro-Ro)
specijalni lučki i kopneni terminali
specijalizirana oprema na terminalima
stanje sustava kontejnera po broju i vrstama
standardizacija prijevoznih sredstava i opreme.
Suvremeno slobodno i tankersko brodarstvo počivaju na:
velikim kapacitetima i specijalizaciji brodova za pojedine vrste tereta
specijalizaciji lučkih terminala
velikim prekrcajnim kapacitetima za pojedine vrste tereta.
Svi nabrojeni osnovni elementi podrazumijevaju visoku razinu standardizacije koja osigurava brzinu, sigurnost, racionalnost prijevoza te velike prijevozne i prekrcajne kapacitete.
3. KAPACITETI HRVATSKOGA MORSKOG BRODARSTVA
Zbog aktualnosti značenja morskog brodarstva za svaku pomorsku zemlju potrebno je voditi računa o definiciji i sadržaju morskog brodarstva.
Prema leksikografskom definiranju, pojam morsko brodarstvo je gospodarska djelatnost prijevoza robe i putnika brodovima morem. Pridjevi morski i morsko često se u literaturi i govoru zamjenjuju s pridjevima pomorski, pomorsko, pomorska, što, u pravilu, nije pogrešno (Zelenika, 2001:42) . Polazeći od navedene definicije, hrvatsko morsko brodarstvo može se definirati kao gospodarska djelatnost pomorskog prijevoza robe i putnika brodovima hrvatskih morskih brodara.
Imajući na umu sve navedeno, podsustav morskog brodarstva mora se izučavati ne samo s obzirom na vrstu brodova i prisutan trend „specijalizacije“, već i s obzirom na način iskorištavanja brodova, zemljopisni prostor na kojem brodovi plove i obavljaju plovidbenu djelatnost (Dundović, 2003:71) .
Postoje velike razlike u organizaciji i tehnologiji prijevoza, pa je zbog toga potrebno odvojeno razmatranje brodara i trgovačkih društava za prijevoz putnika od brodara koji isključivo prevoze teret.
Prije nego se analiziraju postojeći kapaciteti hrvatskoga morskog brodarstva potrebno je prikazati rast međunarodne pomorske trgovine u određenim godinama.
Stalni rast međunarodne pomorske trgovine koji je prikazan u tablici 1 povlači za sobom i stalni rast ukupnih brodskih kapaciteta te tehnološke strukture pomorskih brodova. Sve navedeno govori o velikom značenju pomorske trgovine za ukupnu međunarodnu razmjenu roba u svijetu.
Zbog odgovora na rast i iznos pomorske trgovine u radu se daje i stanje svjetske trgovačke flote po vrstama brodova u 2016. i 2017. godini kao što je to prikazano u tablici 2.
Pokazatelji svjetske pomorske flote u tablici 2. predstavljaju odgovor na ponudu i potražnju roba na svjetskom pomorskom tržištu. Sve to bitno utječe na kretanje vozarina na svjetskom pomorskom tržištu, te se odražava na stanje brodograđevne industrije u svijetu.
Govoreći o specifičnostima hrvatskoga morskog brodarstva u odnosu na svjetsko morsko brodarstvo spomenimo da su one posljednjih desetljeća proizlazile iz tradicije, oblika vlasništva, tretmana pomorske orijentacije te postojećih subvencija koje su pratile hrvatsko brodarstvo prije dvadeset i trideset godina.
Danas hrvatsko morsko brodarstvo počiva na isključivo tržišnim osnovama, brodarska poduzeća imaju svoje vlasnike i dijele sudbinu ostalih brodarskih kompanija i uvjete poslovanja na svjetskom tržištu. Proces pretvorbe i privatizacije poduzeća hrvatskoga morskog brodarstva te ostali faktori koji utječu na stanje brodara a vezani su za situaciju na svjetskom pomorskom tržištu doveli su do smanjenja kapaciteta te izmjene tehnološke strukture izražene vrstom brodova.
Ukupno hrvatsko morsko brodarstvo može se podijeliti na različite vrste plovidbe na temelju određenih kriterija koji određuju osnovnu strukturu brodarstva u svijetu.
U gospodarskom i organizacijskom smislu osnovna podjela brodarstva vrši se s obzirom na različitost formiranja cijene prijevoza, različitost djelovanja tržišta te različitost organizacije poslovanja i prijevoza tereta i putnika. Temeljem navedenih kriterija brodarstvo se dijeli na hrvatsko linijsko brodarstvo, slobodno brodarstvo, tankersko brodarstvo i putničko brodarstvo.
Zbog preglednosti i pojašnjenja kapaciteti hrvatskoga morskog brodarstva daju se u tablici 3.
Kao što je vidljivo iz tablice 3, ukupni kapaciteti hrvatskog morskog brodarstva članica „Mare nostum“, Zagreb 31. 12. 2017. godine, iznosili su 133 broda i 2,7 milijuna DWT-a 4 , dok su ukupni kapaciteti godinu dana prije na dan 31. 12. 2016. iznosili 138 brodova i 2,8 milijuna DWT-a. U tablici su prikazani svi brodovi brodara pod hrvatskom i pod stranom zastavom. Udruga hrvatskih brodara „Mare nostrum“ Zagreb okuplja sve veće i značajnije hrvatske brodare te prati stanje kapaciteta i poslovanje brodara.
Analizirajući stanje ukupnih kapaciteta hrvatskoga morskog brodarstva članica udruge „Mare nostrum“ posljednjih dvadeset pet godina može se zaključiti da je u tom razdoblju došlo do značajnog pada ukupnih kapaciteta za prijevoz tereta te da su i nestala neka brodarska poduzeća.
Mali hrvatski brodari i brodovi za prijevoz putnika, turista i tereta uredno su registrirani i upisani u upisnike brodova, neki od njih udruženi su u Udrugu malih brodara. Ti brodovi predstavljaju posebnu problematiku koja se prati odvojeno od velikih brodara te zahtijevaju posebno istraživanje i analizu.
Osim praćenja stanja kapaciteta hrvatskoga morskog brodarstva u sklopu Hrvatske udruge brodara, kao što je to prikazano u tablici 3, potrebno je istaknuti da i Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske vodi statističke podatke hrvatskih brodara po određenoj metodologiji, koji se prezentiraju u Statističkom ljetopisu Republike Hrvatske, kao što je to navedeno u tablici 4.
Analizirajući broj i kapacitete putničkih brodova, uključujući i trajekte, može se zaključiti da se nije značajnije mijenjao broj putničkih brodova u razdoblju od 2006. do 2015. godine. No, povećan je ukupni broj putničkih mjesta koji je 2006. godine iznosio 31.116, dok je 2015. godine iznosio 33.303 putničkih mjesta. To znači da su neki brodovi manjeg kapaciteta u međuvremenu rashodovani, a nabavljeni su brodovi većeg kapaciteta po putničkim mjestima. Analizirajući ukupne kapacitete teretnih brodova po broju teretnih brodova i ukupnom DWT-u može se zaključiti znatan pad broja brodova i ukupnog DWT-a. Tako je prema tablici 4 broj brodova 2006. godine iznosio 69 brodova i 2.398.000 DWT-a, a 2015. godine 43 broda i 1.669.000 DWT-a.
4. TEHNOLOŠKA STRUKTURA I ZAHTJEVI POMORSKOG TRŽIŠTA
Tehnološka struktura i vrsta brodova imaju veliko značenje za prilagođavanje i uspješnost poslovanja hrvatskih teretnih brodara na svjetskom pomorskom tržištu. Tehnološka struktura hrvatskoga morskog brodarstva, pored ukupnih kapaciteta, predstavlja značajno pitanje aktualnog razvojnog trenutka morskog brodarstva neke zemlje. Isto tako prosječna starost flote bitno se odražava na konkurentnost i uspješnost poslovanja na svjetskom pomorskom tržištu (Rudić, 1998:15) . Organizacija i uspješnost poslovanja putničkih brodara u međunarodnoj i obalnoj plovidbi Republike Hrvatske predstavlja rastući trend posljednjih godina.
Organizacija pomorskog prijevoza putnika i robe stalno se unaprjeđuje i zahtijeva nove brodove i nove oblike prijevoza sukladno najnovijim dostignućima na pomorskom tržištu. Značenje pomorskog putničkog prijevoza za svaku pomorsku zemlju ima svoje specifičnosti sukladno razvedenosti obale i turizma te razvijenosti trgovačke mornarice u međunarodnoj plovidbi.
U tablici 5 prikazan je prijevoz putnika i robe hrvatskih morskih brodara u pomorskome i obalnom prijevozu.
Analizom tablice 5 zaključuje se da ukupno prevezeni putnici u razdoblju od 2006. do 2015. godine ne pokazuju značajnije promjene te iznose između 12 i 13 milijuna putnika ukupno po godini. Što se tiče prijevoza robe u razdoblju od 2006. do 2015. godine evidentan je znatan pad izražen u težinskim tonama. Tako je 2006. godine bilo prevezeno ukupno 31.423.000 tona robe, dok je 2015. godine prevezeno ukupno 21.376.000 tona. Sve je to posljedica već prije rečenog smanjenja broja brodova i ukupne nosivosti.
Promatrajući prijevoz putnika i robe u hrvatskom morskom brodarstvu može se zaključiti da se posljednjih 10 godina pomiče težište prijevoza prema putničkom linijskome prometu, što treba imati na umu kod definiranja i analize pomorske politike u budućnosti. U hrvatskom brodarstvu prevladava putnički linijski promet koji objedinjuje putničke brodove, katamarane, trajekte i izletničke brodove. Osim Jadrolinije Rijeka koja predstavlja najznačajnijega putničkoga linijskog brodara u pomorskoj i obalnoj plovidbi, posljednjih godina pojavljuju se i neki drugi putnički brodari koji traže svoje mjesto na području prijevoza putnika i turista.
5. MOGUĆNOSTI RAZVOJA HRVATSKOGA MORSKOG BRODARSTVA
Imajući na umu razvoj hrvatskoga morskog brodarstva posljednjih pedeset godina te pretvorbu i privatizaciju posljednjih 25 godina može se zaključiti kako su se razvijali broj brodova i ukupni kapaciteti. Posljednjih desetljeća tijekom pretvorbe i privatizacije te prilagođavanja svjetskom i nacionalnom tržištu brodari su stekli znanja i iskustvo o tome kako formirati optimalne kapacitete.
Što se tiče slobodnog brodarstva, brodari žele održati neovisan položaj na tržištu rasutih tereta te mogućnost povećanja kapaciteta sukladno kretanjima vozarina na svjetskom tržištu. Uz te osnovne trendove, hrvatski brodari moraju voditi računa o sigurnosti i zaštiti pomorskog okoliša.
Brodovi i društva za prijevoz nafte planiraju nakon privatizacije dugoročni razvoj, stabilnost, kvalitetu, povezivanje s poslovnim partnerima, uspješno poslovanje i dugoročne investicije u brodove i zaštitu okoliša sukladno najnovijim kretanjima na tržištu morskog brodarstva.
Imajući na umu stalni razvoj i modernizaciju flote u funkciji hrvatskog gospodarstva potrebno je razmišljati o planovima razvoja oko LNG terminala na Krku koji uključuje izgradnju kapaciteta kao što su tankeri i tankeri za plin te ostali prateći plovni objekti u funkciji rada terminala. Ako se ima u vidu i hrvatska brodogradnja koja može graditi brodove najsloženijih tehnologija, takva razmišljanja zaslužuju posebnu pozornost i suradnju između hrvatskih brodara i hrvatske brodogradnje.
Razvoj putničkog brodarstva u Republici Hrvatskoj bitno počiva na razvoju i poslovanju javnog poduzeća Jadrolinija Rijeka kao glavnog društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta, sve to temeljem Zakona o Jadroliniji Rijeka („Narodne novine“ br. 11/96).
Sukladno Zakonu o Jadroliniji Rijeka, prema članku 3., stavak 1. „Osnovna zadaća Društva je osigurati trajno i nesmetano obavljanje linijskog (redovnog) pomorskog prijevoza putnika i tereta u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskom vodama te provedba politike razvoja linijskog pomorskog prijevoza, kojeg kao dio strategije i politike gospodarskog razvoja Republike Hrvatske utvrđuje Sabor Republike Hrvatske“.
Osim Jadrolinije Rijeka, vrlo značajnu ulogu u linijskom pomorskom prometu Republike Hrvatske ima Agencija za obalni linijski pomorski promet (AOLPP) 5 . Agencija za obalni linijski pomorski promet je samostalna pravna osoba, osnovana 1. listopada 2006. godine temeljem Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu koji je Sabor Republike Hrvatske donio 10. ožujka 2006. godine.
Prijevoz putnika i tereta u putničkom linijskom brodarstvu zahtijeva poseban status u svim operativnim i strateškim dokumentima koji reguliraju tu problematiku. U Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030.) 6 , osim analize postojećeg stanja, daju se određene mjere i ciljevi koji bi trebali dovesti do više razine pomorskog prijevoza u Republici Hrvatskoj. Posebne mjere odnose se na poboljšanje dostupnosti otoka i razvoj luka te na stratešku i pomorsku definiciju (Mjera 6. str. 225 i Mjera 18. str. 228.)***. Osim mjera Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030.) donosi i popis ciljeva u pomorskom prometu, posebice onih koji se odnose na linijski pomorski prijevoz putnika i tereta te na raspodjelu putnika, utjecaj na okoliš i razvoj luka. Za ostvarenje ciljeva Strategije razvoja veliku odgovornost imaju sva tijela gospodarskog i društvenog života Republike Hrvatske.
Što se tiče razvoja ostalih brodova za tegljenje i obavljanje ostalih uslužnih i lučkih djelatnosti, razvoj kapaciteta razvijat će se kao sastavni dio područja pomorskog i lučkog prometa.
6. ZAKLJUČAK
Analizirajući sve istraženo i analizirano u ovome radu može se zaključiti da aktualna pitanja hrvatskoga morskog brodarstva zaslužuju stalne analize i praćenje novih tehnologija na tom području gospodarstva. Sustavno praćenje i stvaranje okvira za razvoj suvremenih tehnologija na području pomorstva i morskog brodarstva zaslužuju veliku pozornost svake pomorske zemlje. Sustavni pristup podrazumijeva posebice praćenje putničkog linijskog prometa te posebice prometa u obalnoj plovidbi kao i morskih luka otvorenih za međunarodni promet, a i onih s posebnom namjenom. Isto tako, može se zaključiti da postoji stalan rast svjetske pomorske trgovine u posljednjih deset godina, u tom razdoblju postoji stalan rast svih strateških roba na svjetskom pomorskom tržištu kao što su nafta i plin, glavni rasuti tereti te ostali suhi tereti i kontejneri. Kao što je vidljivo iz podataka u radu, svjetska pomorska trgovina ukupno posljednjih deset godina iznosi oko 10 milijardi tona. Rast svjetske pomorske trgovine povlači za sobom i povećane kapacitete pomorske trgovačke flote. Tako su 2016. godine ukupni brodski kapaciteti u svijetu iznosili 1.805.279.000 tona ukupne nosivosti, te 2017. godine 1.861.852.000 tona ukupne nosivosti. Hrvatsko morsko brodarstvo formira svoj broj brodova i kapacitete za prijevoz tereta sukladno mogućnostima i kretanju vozarina na svjetskom pomorskom tržištu.
Za prijevoz putnika u pomorskom i obalnom prijevozu u Republici Hrvatskoj broj putničkih brodova je uglavnom isti posljednjih desetak godina, međutim, zbog povlačenja starih brodova u vozni park ulaze novi veći brodovi, pa se ukupni kapaciteti za putnike posljednjih godina povećavaju. Tako se može naglasiti da je plovni park hrvatskoga morskog putničkog brodarstva 2015. godine iznosio 84 broda i 33.303 putničkih mjesta.
Što se tiče prijevoza putnika i robe u pomorskom i putničkom obalnom prijevozu, broj prevezenih putnika stalno raste, te je 2010. godine prevezeno 12.506.000 putnika, a 2015. godine ukupno 13.082.000 putnika.
Analizom se zaključuje da su teretni brodovi hrvatskoga morskog brodarstva prevezli 2010. godine 31.948.000 tona tereta, a 2015. godine 21.376.000 tona tereta, što znači da je znatno pao ukupni prijevoz tereta za više od trideset posto.
Kada su u pitanju mogućnosti razvoja kapaciteta hrvatskoga morskog brodarstva, posebno su naglašene mogućnosti razvoja teretnog brodarstva koje je vezano pretežito za međunarodni prijevoz tereta te mogućnost razvoja kapaciteta za prijevoz specijalnog tereta u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva.
Razvoj putničkoga brodarstva u Republici Hrvatskoj bitno počiva na razvoju i poslovanju javnog poduzeća Jadrolinija Rijeka kao glavnog društva za linijski prijevoz putnika i tereta. Pored Jadrolinije u radu je naglašeno i značenje Agencije za obalni linijski pomorski promet kao samostalne pravne osobe. Dugoročni razvoj putničkog linijskog brodarstva u Republici Hrvatskoj definiran je u strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030. godine) .