Stručni rad

Otok Mljet - Preliminarni speleološko -biološki prikaz otoka

Roman Ozimec ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb

Sažetak

Otok Mljet odabrao je časopis «Time» kao jedan od 10 najljepših otoka na svijetu. Sa površinom od 100,4 km2 to je osmi hrvatski otok. Izgrađen je od gornjojurskih i donjokrednih propusnih vapnenaca. Karakterističan kraški izgled oblikuje se egzokarstičnim fenomenima - stijenama, ponorima i poljama. Od endokarstičnih pojava nalaze se pećine i jame. Specifični fluviokarstični fenomeni Mljeta su slane kriptodepresije - Blatina s kojima se vjerojatno povezuje morsko podzemlje. Speleološka i biospeleološka istraživanja započela su u osamdesetim godinama 19 stoljećima istraživanjima austrijskih znanstvenika a najznačajnija biospeleološka istraživanja provodi 1917. godine čuveni češki biospeleolog Karl Absolon.Najzanimljiviji speleološki objekti su: špilje Morvica i Ostaševica kod Babina polja, Velika i Mala špilja kod Blata, spilja Nerezin do i abrazijske špilje, posebno Rikavice. Najdublja jama na otoku je jama pod Sv. Spasom, posebno zanimljiva zbog velikog i dubokog jezera na njezinom dnu. U anhihalinim jame su otkrivene specifične vrste, te arheološki i paleontološki nalazi. Podzemna fauna otoka Mljeta ima oko 60 troglobiontnih i stigobiontnih vrsta. Po slične slične na faunu dubrovačke okolicei istočnoj Hercegovini koji pripadaju području s najvećom podzemnom biološkom raznolikošću svijeta. Oko 20 vrsta pronađenih na otoku su endemske; što dokazuje izolirani položaj i specifične obilježja otoka Mljeta, također predstavljaju iznimno biološko bogatstvo. Članovi Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) istražuju otok u nekoliko navrata krajem 20. stoljeća, kao i dvaput u 2001. godini, zapravo 12 špilja i jama te 3 izvora. Izvršena su i ekološka mjerenja i makrofotografiranje faune. Neke od vrsta su po prvi puta pronađene za otočnu faunu, a neke od njih su i nove. To pokazuje značaj i nužnost speleološkog i biospeleološkog istraživanja otoka Mljeta. Nažalost, usprkos značajnim specifičnostima Mljeta, njihova izvanredna fauna i potencijalni arheološki i paleontološki nalazi. Trenutno je poznato oko 50 objekata i 60 organizama, ali to je daleko od konačnog broja. Velika je potreba za sustavnim speleološkim i biospeleološkim istraživanjima otoka te stvaranje speleološke i biospeleološke baze podataka.

Ključne riječi

Speleologija; biospeleologija; Mljet; Dalmacija

Hrčak ID:

216886

URI

https://hrcak.srce.hr/216886

Datum izdavanja:

15.9.2003.

Posjeta: 1.334 *