Izvorni znanstveni članak

Cvito Fisković i formiranje službe za zaštitu spomenika kulture u Dalmaciji

Sandra Šustić ; Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Šibenik

Sažetak

Rad prikazuje ključne etape u razvoju službe zaštite nakon dolaska Cvite Fiskovića u Split 1935. godine, od njegova prvog angažmana kao kustosa u Arheološkom muzeju, preko aktivnog djelovanja u službi ravnatelja Prosvjetnog odjela Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Dalmacije (dalje ONOOD) do upravljanja Konzervatorskim zavodom u Splitu. Cilj je rasvijetliti neke zanimljive teorijske i praktične aspekte prve faze djelatnosti Cvite Fiskovića u zaštiti krhke pokretne baštine o kojoj se brinuo i u razdoblju Drugoga svjetskog rata. U tom smislu, posebno je istaknut primjer transporta slike Posljednja večera iz Franjevačkog samostana u Hvaru. Također, kontekstualiziraju se događaji koji su doveli do ponovne uspostave rada i napretka Konzervatorskog zavoda u Splitu te preuzimanja vodeće uloge u konzervatorskoj službi. Donosi se niz novih podataka o upravljanju i prvim važnim zadatcima djelatnika Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju. Arhivski podatci pokazuju kako je njegovo upravljanje Zavodom bitno utjecalo na tadašnju povijesnoumjetničku i konzervatorsku sferu. Zapošljavanjem stručnog kadra konzervatora, formiranjem mreže počasnih konzervatora diljem Dalmacije te sustavnim evidentiranjem spomenika na terenu, Cvito Fisković je stvorio metodske temelje za integralan pristup očuvanju kulturne baštine na geografski velikom prostoru hrvatske obale.

Ključne riječi

Cvito Fisković, Konzervatorski zavod za Dalmaciju, razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, konzerviranje spomenika, restauriranje umjetnina, počasni konzervatori

Hrčak ID:

247988

URI

https://hrcak.srce.hr/247988

Datum izdavanja:

10.12.2020.

Posjeta: 1.080 *