Stručni rad

Korovna flora vinograda

Klara Barić orcid.org/0000-0002-1341-8954 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju
Zvonimir Ostojić orcid.org/0000-0002-1341-8954 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju
Valentina Šoštarčić orcid.org/0000-0002-6887-7680 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju
Maja Šćepanović orcid.org/0000-0003-4661-5417 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju

Sažetak

Korovna flora vinograda dijeli se s gledišta sezonske dinamike nicanja na zimsko-proljetne (ozime), proljetno-ljetne i kasnoljetne korove. Ozimi korovi imaju prostratni tip rasta, niskog su habitusa i najčešće ne nanose štete jer je vinova loza u vrijeme njihova razvoja u fazi mirovanja. Najveće štete nanose proljetno-ljetni i kasnoljetni korovi. Štete od korova mogu biti izravne i neizravne. Izravne štete (oduzimanje hraniva, vode, svjetlosti i prostora) više su izražene u mladom nasadu, a neizravne štete više su izražene u etabliranu nasadu (ometaju aplikaciju sredstava za zaštitu, usporavaju provjetravanje i cirkulaciju zraka u nasadu, domaćini su štetnim makro i mikroorganizmima, i dr.).

Ključne riječi

Hrčak ID:

255972

URI

https://hrcak.srce.hr/255972

Datum izdavanja:

1.4.2021.

Posjeta: 902 *