Izvorni znanstveni članak
GUSTAV BOHUTINSKY AGRONOM, GENETIČAR I OPLEMENJIVAČ BILJA
Marijan Jošt
; S. Radića 21, Križevci, Hrvatska
Sažetak
Gustav Bohutinsky (1877-1914.) po završetku studija poljoprivrede u Beču kao mladi agronom od 1903. radi na Kr. višem gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, gdje napreduje do profesora “Biljinogojstva i zaštite bilja” i predstojnika Gospodarskog biljevišta i pokušališta. Još kao student profesora Tchermaka imao je priliku upoznati Mendelevo učenje, a kasnije kao znanstvenik i prvi hrvatski mendelist započinje genetska istraživanja na kukuruzu. Istovremeno, ali nevezano s američkim znanstvenicima Eastom i Shullom, Bohutinsky izučava samooplodnju i pojavu hibridnog vigora kod kukuruza. Istraživanjima tih triju znanstvenika postavljeni su temeljni principi heterozisa, fenomena na kojem se i danas zasniva proizvodnje hibridnog kukuruza. Bohutinsky je razvio metode oplemenjivanja kukuruza i pšenice iz lokalnih i introduciranih populacija i pritom uočio suodnos genotipa i okoliša. Poznate su njegove sorte kukuruza, pšenice, raži i ječma. Njegove su se pšenice pod nazivom Bohutinskijeve pšenice sijale sve do 1925. Bio je jedan je od pokretača i kasnije glavni urednik hrvatskog agronomskog znanstvenog časopisa “Gospodarska smotra”. Izradio je osnove za osnivanje Postaje za gojidbu bilja i Postaje za bolesti bilja u Zagrebu, no nije doživio njihovo osnivanje. Početkom I svjetskog rata mobiliziran je, a njegov kratak ali plodan život završava pod naletom kolere.
Ključne riječi
Bohutinsky; Križevci; genetika; oplemenjivanje bilja; pšenica; kukuruz
Hrčak ID:
26553
URI
Datum izdavanja:
5.11.2006.
Posjeta: 2.578 *