Veterinarska stanica, Vol. 54 No. 2, 2023.
Pregledni rad
https://doi.org/10.46419/vs.54.2.10
Anaplasma phagocytophilum - uzročnik vektorski prenosive emergentne zoonoze - pregled epidemioloških istraživanja
Krešimir Trninić
; Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Zagreb, Hrvatska
Denis Cvitković
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ksenija Vlahović
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Snježana Ćurković
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Žarko Udiljak
; Poliklinika „Sveta Apolonia“, Zagreb, Hrvatska
Sandra Kunštek
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Marina Pavlak
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Anaplazmoza je vektorski prenosiva zoonoza koja ima javnozdravstveno značenje i koja se svrstava u skupinu emergentnih bolesti. Prouzročena je vrstom Anaplasma phagocytophilum, a prenosi se preko krpelja. Dokazana je u 39 zemalja svijeta kao i u Hrvatskoj te je uz babeziozu najprisutnija bolest koju prenose krpelji, a izaziva i velike ekonomske gubitke. Utvrđena zemljopisna rasprostranjenost A. phagocytophilum obuhvaća Ameriku, Europu, Afriku i Aziju. Međutim, oboljenja ljudi uglavnom se javljaju u Sjevernoj Americi, dok se u Europi i Aziji rijetko prijavljuju. Epidemiološke studije u Europi sugeriraju povećani profesionalni rizik od infekcije za radnike u šumarstvu, lovce, veterinare i poljoprivrednike koji imaju povijest uboda krpelja, a žive u endemskim područjima. Zbog toga anaplazmoza predstavlja javnozdravstveni problem. Iako je ukupna genetska raznolikost A. phagocytophilum u Europi veća nego u SAD-u, sojevi odgovorni za infekciju ljudi srodni su na oba kontinenta. Genetska varijabilnost i procjena razlike patogenosti i infektivnosti između sojeva za različite domaćine do danas nisu dovoljno istraženi. Međutim, iako je broj radova koji opisuju genetsku varijabilnost anaplazme sve veći, još uvijek je nedovoljno podataka za razumijevanje geografske distribucije i prijemljivosti domaćina na pojedine sojeve, a nedovoljno je istražena i povezanost patogenosti i infektivnosti sojeva za različite vrste domaćina. U Hrvatskoj postoji veći broj radova koji se bave istraživanjima bolesti koje se prenose vektorima i uglavnom usmjerena na istraživanja domaćih životinja, poglavito pasa, dok je populacija divljih životinja, uključujući divlje kanide, još uvijek nedovoljno istražena. Radi toga su potrebne daljnje studije da bi se utvrdila prevalencija i distribucija A. phagocytophilum kao vektorski prenosivog uzročnika u divljih kanida i njihovih ektoparazita.
Ključne riječi
anaplazmoza u ljudi i životinja; Anaplasma phagocytophilum; emergentne zoonoze; vektorski prijenos; epidemiološka istraživanja
Hrčak ID:
279026
URI
Datum izdavanja:
14.8.2022.
Posjeta: 1.416 *