Izvorni znanstveni članak
Kružne branić-kule u hrvatskoj Krajini u XVI. stoljeću*
Zorislav Horvat
Sažetak
Zbog turskih napada na Hrvatsku tijekom druge polovice XV. te u
XVI. stoljeću pojačava se gradnja fortifikacijskih objekata. Razvijaju se novi tipovi fortifikacija, projektirani za učinkovitu obranu prije svega od vatrena oružja. Među takvim utvrdama bila je i branič-kula krutna tlocrta, koja je istodobno služila za svakodnevnu zaštitu vlasnika katelana i za obranu pri napadima većih turskih skupina. U branič-kule najčešće se ulazilo preko pokretna mosta ili drvenih ljestava na prvom katu. Glavni je stambeni prostor na drugom katu, s većim prozorima, kaminom, zahodom na konzolama. U prizemlju su spremišta, a najviša etaža je obrambena, najčešće konzolno istaknuta, tako da se moglo braniti podnožje kule. Veličina kule: promjer, visina, debljine zidova, a vjerojatno i detalji, izrazivi su cijelim brojem stopa i hvat,; što je dio srednjovjekovnog načina gradnje. Krutne branič-kule smještene su bilo samostalno unutar utvrde, ili su uključene u bedeme, ovisno o konkretnoj situaciji i obrambenoj koncepciji. Zanimljivo je da su takve branič-kule tipične
za prostore Hrvatske krajine (Banija, Kordun, Lika, Krbava), što je vjerojatno posljedica određene lokalne tradicije, a i utjecaja s juga, tj. iz Dalmacije. Način izvođenja i detalji prilagođeni su domaćim materijalima i znanju domaćih majstora, te bismo mogli ustvrditi da su te branič-kule tipične za Hrvatsku krajinu XVI. stoljeća.
Ključne riječi
Hrčak ID:
30790
URI
Datum izdavanja:
30.4.1993.
Posjeta: 4.981 *