Pregledni rad
https://doi.org/10.21857/ygjwrc24zy
VATROSLAV JAGIĆ U POVIJESTI HRVATSKE DIJALEKTOLOGIJE
Silvana Vranić
orcid.org/0000-0002-3033-9625
Sažetak
Vatroslav Jagić, jedan od najvećih slavenskih filologa, po vokaciji nije bio dijalektolog,
ali su njegove dijalektološke intervencije, kao što piše D. Brozović, bile izrazito
važne u prvom razdoblju razvoja hrvatske dijalektologije. O Jagićevu se pristupu
hrvatskim narječjima najviše saznaje iz njegovih rasprava, u kojima se primarno zanima
prošlošću hrvatskoga ili drugih južnoslavenskih jezika te najstarijim pisanim
spomenicima i književnošću, nastalih bilo za njegovih zagrebačkih dana (poput
rasprave Iz prošlosti hrvatskoga jezika iz 1864. ili Adrianskoga mora sirena: hrvatski
epos XVII. vieka iz 1866.), bilo za njegova djelovanja na inozemnim katedrama
(poput rasprave Jedno poglavlje iz povijesti južnoslavenskih jezika iz 1895., objavljene
dok je bio profesorom na bečkoj slavistici). Drugi su izvori njegovih razmišljanja
o hrvatskim narječjima recenzije i osvrti na članke njegovih suvremenika dijalektologa,
poput često citirana osvrta na Rešetarovu raspravu o granicama čakavštine
iz 1891., osvrta na tekst Čakavske osobine u današnjem dubrovačkom dijalektu
Marcela Kušara iz 1891. i dr. O Jagićevim se pogledima i zaključcima o hrvatskim
narječjima može čitati i u Spomenima mojega života, što ih je 1930. i 1934. uredio
Milan Rešetar, a objavila Srpska kraljevska akademija u Beogradu. U ovom će
se radu istaknuti evoluiranje Jagićevih spoznaja o međunarječnim odnosima na
hrvatskom području i mjesto takvih polazišta u ondašnjoj i suvremenoj dijalektološkoj
misli.
Ključne riječi
Vatroslav Jagić; čakavsko narječje; kajkavsko narječje; štokavsko narječje; povijest hrvatskoga jezika; povijest hrvatske dijalektologije.
Hrčak ID:
329474
URI
Datum izdavanja:
31.12.2024.
Posjeta: 789 *