KROATOLOGIJA: RAZVOJ, METODE I JAVNO MNIJENJE

Smiljanić, Vlatko

doi:10.47960/2303-7431.20.33.2025.7

Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 20 No. 33, 2025.

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.7

KROATOLOGIJA: RAZVOJ, METODE I JAVNO MNIJENJE

Vlatko Smiljanić orcid.org/0000-0001-9835-0591 ; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija *

* Dopisni autor.

Puni tekst: hrvatski pdf 112 Kb

str. 7-23

preuzimanja: 289

citiraj

APA 6th Edition

Smiljanić, V. (2025). KROATOLOGIJA: RAZVOJ, METODE I JAVNO MNIJENJE. Hum, 20 (33), 7-23. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.7

MLA 8th Edition

Smiljanić, Vlatko. "KROATOLOGIJA: RAZVOJ, METODE I JAVNO MNIJENJE." Hum, vol. 20, br. 33, 2025, str. 7-23. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.7. Citirano 10.07.2026.

Chicago 17th Edition

Smiljanić, Vlatko. "KROATOLOGIJA: RAZVOJ, METODE I JAVNO MNIJENJE." Hum 20, br. 33 (2025): 7-23. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.7

Harvard

Smiljanić, V. (2025). 'KROATOLOGIJA: RAZVOJ, METODE I JAVNO MNIJENJE', Hum, 20(33), str. 7-23. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.7

Vancouver

Smiljanić V. KROATOLOGIJA: RAZVOJ, METODE I JAVNO MNIJENJE. Hum [Internet]. 2025 [pristupljeno 10.07.2026.];20(33):7-23. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.7

IEEE

V. Smiljanić, "KROATOLOGIJA: RAZVOJ, METODE I JAVNO MNIJENJE", Hum, vol.20, br. 33, str. 7-23, 2025. [Online]. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.7

Sažetak

Kroatologija se razvila kao zasebno interdisciplinarno akademsko područje, formalno priznato unutar hrvatskoga znanstvenog okvira 2009. godine. Ova studija ispituje povijesni razvoj kroatologije, s posebnim naglaskom na njezinu evoluciju pod utjecajem ključnih kulturnih, povijesnih i političkih čimbenika od 19. stoljeća nadalje. Kritički se analiziraju metodološki pristupi koji su središnji za kroatološka istraživanja, poput jezikoslovnih, književnih i kulturoloških studija, te se razmatra njihova integracija u suvremeni akademski diskurs. Nadalje, rad istražuje percepciju kroatologije u javnosti i njezinu distinkciju od srodnih područja, poput kroatistike, pri čemu se naglašavaju aktualne rasprave o njezinoj znanstvenoj i društvenoj relevantnosti. Institucionalni napredci, uključujući uspostavu preddiplomskih, diplomskih i doktorskih programa, znatno su pridonijeli akademskoj vjerodostojnosti kroatologije. Ipak, ostaju izazovi u učvršćivanju njezina identiteta i rješavanju pitanja profesionalnih prilika za njezine diplomante. Ovo istraživanje naglašava nužnost usavršavanja metodoloških okvira i poticanja interdisciplinarne suradnje kako bi se dodatno povećao utjecaj ovoga područja na razumijevanje hrvatskoga nacionalnog identiteta i kulture.