Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.3935/rsp.v32i2.58

Povezanost ekonomskog i kulturnog kapitala s percepcijom utjecaja pandemije na obrazovna iskustva i život učenika

Saša Puzić ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska *
Margareta Gregurović orcid id orcid.org/0000-0002-7659-0794 ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Iva Odak ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 3.227 Kb

str. 105-125

preuzimanja: 142

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 3.227 Kb

str. 126-126

preuzimanja: 71

citiraj


Sažetak

Cilj rada je ispitati povezanost ekonomskog i kulturnog kapitala učenika završnih razreda srednjih škola s percepcijom neposrednih i dugoročnijih aspekata pandemijskog obrazovnog iskustva kao i s percepcijom utjecaja pandemije na život učenika. U radu se koristi teorija kulturne i socijalne reprodukcije (Bourdieu, 2011.) koja omogućuje sagledavanje društvenih odrednica učeničke percepcije obrazovnog iskustva u doba pandemije te utjecaja pandemije na život učenika. Provedene analize temelje se na podacima prikupljenim u razdoblju od svibnja do lipnja 2021. na nacionalno reprezentativnom uzorku učenika završnih razreda u 80 srednjih škola (N = 8631) u Hrvatskoj. Za analizu učinka ekonomskog i kulturnog kapitala na namjeru studiranja korištena je binarna logistička regresija. Za analizu učinka ekonomskog i kulturnog kapitala na očekivani uspjeh na kraju razreda, percepciju neposrednih aspekata pandemijskog obrazovnog iskustva, kao i na procjenu utjecaja pandemije COVID-19 na život učenika, korištena je multipla regresijska analiza. Ista analiza primijenjena je i kod analize učinka pandemijskog obrazovnog iskustva za procjenu utjecaja pandemije na život učenika. Rezultati pokazuju da i u pandemijskim uvjetima učenici višeg ekonomskog i kulturnog kapitala očekuju viši uspjeh na kraju razreda, kao i da vjerojatnije namjeravaju nastaviti svoje obrazovanje na tercijarnoj razini od učenika s nižim razinama ekonomskog i kulturnog kapitala. Analizom istog prediktorskog modela utvrđeno je da učenici višeg ekonomskog i kulturnog kapitala negativnije percipiraju posljedice pandemije na nastavu i rad u školi, kao i opće posljedice pandemije na njihov život od učenika manjeg ekonomskog i kulturnog kapitala. Nadalje, dobiveni nalazi
ukazuju da postoji pozitivna veza između percepcije neposrednih aspekata pandemijskog obrazovnog iskustva i učeničke percepcije učinka pandemije na njihov život te da je ova veza razmjerno češća među učenicima višeg kulturnog kapitala. U radu se razmatraju moguća objašnjenja dobivenih nalaza, pri čemu se navodi važnost školske prilagodbe za očuvanje obrazovne, a time i dugoročnije životne perspektive učenika tijekom pandemije. Iako se povezanost ekonomskog i kulturnog kapitala s percepcijom pandemijskih poremećaja u
nekim aspektima pokazala kao parcijalna i nekonzistentna (posebno s obzirom na učinak ekonomskog kapitala), predstavljeni nalazi podupiru njenu važnost za potpunije razumijevanje situacije u kojoj su se našle škole i učenici u vrijeme pandemije COVID-19.

Ključne riječi

pandemija COVID-19; ekonomski kapital; kulturni kapital; obrazovna očekivanja; obrazovno iskustvo; utjecaj pandemije na život učenika

Hrčak ID:

337797

URI

https://hrcak.srce.hr/337797

Datum izdavanja:

15.10.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 533 *