Ostalo
Utjecaj ekstremnih uvjeta u atmosferi na vinovu lozu u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima
Branimir Omazić
Sažetak
Brojna istraživanja ukazuju na promjene u temperaturi i oborini nad Sredozemljem kad promatramo prošle, ali i buduće klimatske uvjete pomoću klimatskih modela. Budući da te promjene značajno utječu i na biljni svijet, zapažaju se promjene u uzgoju vinove loze uzimajući u obzir kvalitetu uroda, ali i nastup fenofaza. Vinogradarstvo, u ekonomskom i tradicijskom smislu, predstavlja vrlo važnu poljoprivrednu granu u Hrvatskoj. Zbog toga je poželjno, ali i potrebno, proučiti učinak klimatskih promjena na uzgoj vinove loze u sadašnjim, ali i budućim klimatskim uvjetima.
Postoji više mogućnosti kako promatrati utjecaj klime na vinovu lozu, a najjednostavniji je pristup promatranjem različitih bioklimatskih indeksa. U tu svrhu promatrane su promjene pet bioklimatskih indeksa (srednje temperature u sezoni vegetacije, Winklerovog indeksa, Huglinovog indeksa, indeksa hladnih noći i indeksa suhoće) u razdoblju od 1961. do 2020. na meteorološkim postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda. Rezultati ukazuju na vidljiv trend porasta temperature zraka, a posljedično i temperaturnih indeksa, posebno značajnog od kraja 1990-ih pa do danas. Osim toga, rezultati indeksa suhoće sugeriraju sve veći deficit dostupne vode u tlu, naročito na jugu Hrvatske. Ovi trendovi u temperaturi zraka utjecali su na trend sve ranijeg nastupa fenoloških faza (pupanja, cvatnje, šare i berbe) vinove loze. Budući da utjecaj meteoroloških parametara na fenološke faze nije jednostavno utvrditi i razlikuje se od sorte do sorte i od jedne do druge lokacije, razvijena su četiri statistička modela (dva temeljena na akumulaciji topline, dva na linearnoj regresiji) koja istražuju taj utjecaj. Osim toga, po prvi puta u Hrvatskoj testiran je biodinamički model STICS na četiri sorte vinove loze („Graševina”, „Chardonnay”, „Merlot” i „Plavac mali”). Rezultati testiranja ovih modela ukazuju na vrlo dobro slaganje modeliranih i opaženih datuma fenoloških faza za modele temeljene na akumulaciji topline, kao i za model STICS. Ova spoznaja omogućuje korištenje tih modela u kombinaciji s regionalnim klimatskim modelima kako bi se uvidjele promjene nastupa fenoloških faza i u budućoj klimi. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da će se zbog porasta temperature datumi nastupa fenoloških faza u budućoj klimi pomaknuti još više prema početku godine. Ovo dovodi do dva moguća izazova u budućim klimatskim uvjetima: (i) pomicanje pupanja prema početku ožujka na kontinentu će dodatno povećati rizik od kasnog proljetnog mraza jer se datumi posljednjeg proljetnog mraza neće toliko pomaknuti i (ii) pomicanje šare prema kraju srpnja i početku kolovoza označava da će se krucijalni period vegetacije vinove loze, od šare do berbe, u potpunosti odvijati u najtoplijem dijelu godine, a samim time očekuju se daljnje promjene u kemijskom sastavu grožđa i posljedično vina.
Ključne riječi
vinova loza; fenologija; bioklimatski indeksi; klimatske promjene; STICS model; mraz; klimatski modeli
Hrčak ID:
340223
URI
Datum izdavanja:
29.11.2025.
Posjeta: 269 *