Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15291/geoadria.4823

Primjena bihevioralnih znanosti u turizmu: prostorni uvidi i politička razmatranja iz hrvatskih obalnih gradova

Izidora Marković Vukadin orcid id orcid.org/0000-0002-6598-5360 ; Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska *
Snježana Boranić-Živoder ; Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska
Nora Mustać ; Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 1.110 Kb

verzije

str. 215-250

preuzimanja: 332

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 1.110 Kb

verzije

str. 215-250

preuzimanja: 129

citiraj


Sažetak

Turistička industrija, mjerena međunarodnim turističkim dolascima, posljednjih desetljeća bilježi kontinuirani rast. Prema izvješću Svjetske turističke organizacije (UNWTO) pod nazivom „Turizam prema 2030. – Globalni pregled“, očekuje se da će se takav trend nastaviti s projekcijama rasta međunarodnih dolazaka od 3,3 % godišnje. Stalni rast zahtijeva sveobuhvatne javne politike koje osiguravaju da turistički sektor može podržati dugoročnu ekonomsku, ekološku i društvenu održivost kako za lokalne zajednice tako i za posjetitelje. Sa sve većim brojem dolazaka stranih turista, izazov seže dalje od razvoja infrastrukture. Učinkovita prilagodba također zahtijeva politike koje usklađuju turističko ponašanje s lokalnim običajima i kulturnim vrijednostima s posebnim naglaskom na očuvanje kulturne baštine i tradicije.
U tom kontekstu, ljudsko ponašanje igra ključnu ulogu, posebno u zaštiti kulturnog identiteta. Bihevioralna ekonomija nudi vrijedne uvide u donošenje odluka i preferencije turista, pružajući temelj za osmišljavanje mjera politike koje potiču održivo i poštovano ponašanje posjetitelja. Integriranje bihevioralne znanosti u istraživanje turizma stoga može podržati razvoj učinkovitih, održivih rješenja. Ovaj rad istražuje kako se bihevioralna znanost uključuje u lokalne turističke politike usmjerene na promicanje održivog ponašanja. Konkretno, ispituje provedbu i percipiranu učinkovitost takvih politika te odgovore turista. Analiza se temelji na dubinskim intervjuima
(n = 8) s kreatorima politika u četiri obalna hrvatska grada – Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. Među ispitanicima su pročelnici lokalnih komunalnih odjela i predsjednici lokalnih turističkih zajednica. Rad ističe javne politike koje se trenutačno primjenjuju kako bi se s pomoću njih utjecalo na ponašanje turista da poštuju lokalne običaje i kulturnu baštinu. Nalazi rada pridonose širem razumijevanju kako se bihevioralni uvidi mogu primijeniti za podršku praksama održivog turizma.

Ključne riječi

održivi turizam; bihevioralna ekonomija; zaštita kulturne baštine; ponašanje turista; javna politika u turizmu

Hrčak ID:

342806

URI

https://hrcak.srce.hr/342806

Datum izdavanja:

30.12.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 908 *