Pregledni rad

Keto paradoks – masti s kardioprotektivnim djelovanjem

Helena Vlainić ; Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Republika Hrvatska
Ivan Šimunović ; Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Republika Hrvatska *

* Dopisni autor.

Sažetak

Ketogena prehrana (KP) temelji se na vrlo niskom unosu ugljikohidrata i povećanom unosu masti, čime se potiče stanje nutritivne ketoze i korištenje masnih kiselina kao glavnog izvora energije. Iako se povezuje s nizom metaboličkih koristi, poput smanjenja tjelesne mase, poboljšanja glikemijske kontrole i sniženja triglicerida, njezin utjecaj na kardiovaskularno zdravlje ovisi ponajprije o kvaliteti unesenih nutrijenata. Razlikuju se dvije osnovne varijante: ona temeljena na životinjskim i ona na biljnim izvorima. KP bogate zasićenim mastima iz životinjskih proizvoda mogu povećati razinu lipoproteina niske gustoće (LDL) i samim time kardiovaskularni rizik, dijelom zbog smanjene aktivnosti LDL receptora i stvaranja proaterogenih spojeva poput trimetilamin N-oksida. Suprotno tome, biljna KP, bogata nezasićenim masnim kiselinama, vlaknima i fitosterolima, doprinosi sniženju LDL kolesterola, smanjenju upale i poboljšanju funkcije endotela. Dodatno, biljni proteini pokazuju povoljniji učinak na metabolizam lipida u usporedbi sa životinjskim proteinima. Dugoročne studije potvrđuju da biljni obrasci prehrane smanjuju kardiovaskularni rizik, dok ga životinjski povećavaju. Zaključno, učinci KP-a nisu jednoznačni te ovise o sastavu prehrane, a vrlo vjerojatno i o genetičkom podrijetlu korisnika. Dostupni podaci sugeriraju da bi biljna varijanta mogla imati povoljniji kardiometabolički profil, čime potencijalno predstavlja prihvatljiviji pristup u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Ključne riječi

dislipidemija; fitosteroli; kardiovaskularne bolesti; ketogena prehrana; LDL kolesterol

Hrčak ID:

350123

URI

https://hrcak.srce.hr/350123

Datum izdavanja:

29.7.2026.

Posjeta: 0 *