Ambivalentnost snage – žene, rod i moć u borilačkim sportovima

Bartoluci, Sunčica; Škerbić, Matija Mato

doi:10.21464/fi46107

Filozofska istraživanja, Vol. 46 No. 1, 2026.

Izvorni znanstveni članak

Ambivalentnost snage – žene, rod i moć u borilačkim sportovima

Sunčica Bartoluci ; Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet, Horvaćanski zavoj 15, HR–10000 Zagreb *
Matija Mato Škerbić ; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Borongajska cesta 83d, HR–10000 Zagreb

* Dopisni autor.

Puni tekst: hrvatski pdf 389 Kb

str. 113-131

preuzimanja: 0

citiraj

APA 6th Edition

Bartoluci, S. i Škerbić, M.M. (2026). Ambivalentnost snage – žene, rod i moć u borilačkim sportovima. Filozofska istraživanja, 46 (1), 113-131. https://doi.org/10.21464/fi46107

MLA 8th Edition

Bartoluci, Sunčica i Matija Mato Škerbić. "Ambivalentnost snage – žene, rod i moć u borilačkim sportovima." Filozofska istraživanja, vol. 46, br. 1, 2026, str. 113-131. https://doi.org/10.21464/fi46107. Citirano 29.09.2026.

Chicago 17th Edition

Bartoluci, Sunčica i Matija Mato Škerbić. "Ambivalentnost snage – žene, rod i moć u borilačkim sportovima." Filozofska istraživanja 46, br. 1 (2026): 113-131. https://doi.org/10.21464/fi46107

Harvard

Bartoluci, S., i Škerbić, M.M. (2026). 'Ambivalentnost snage – žene, rod i moć u borilačkim sportovima', Filozofska istraživanja, 46(1), str. 113-131. https://doi.org/10.21464/fi46107

Vancouver

Bartoluci S, Škerbić MM. Ambivalentnost snage – žene, rod i moć u borilačkim sportovima. Filozofska istraživanja [Internet]. 2026 [pristupljeno 29.09.2026.];46(1):113-131. https://doi.org/10.21464/fi46107

IEEE

S. Bartoluci i M.M. Škerbić, "Ambivalentnost snage – žene, rod i moć u borilačkim sportovima", Filozofska istraživanja, vol.46, br. 1, str. 113-131, 2026. [Online]. https://doi.org/10.21464/fi46107

Sažetak

Polazeći od koncepta hegemonijske muškosti, rad analizira iskustva žena u tradicionalno »muškim« borilačkim sportovima, hrvanju i judu, fokusirajući se na tjelesne prakse, sportske izvedbe i strategije pripadanja u rodno hijerarhiziranim sportskim prostorima. Temeljem dubinskih intervjua s hrvatskim vrhunskim hrvačicama i judašicama, istraživanje pokazuje kako sportašice istodobno osporavaju i reproduciraju rodni poredak sporta: s jedne strane kroz normalizaciju ženskog tijela, snage i natjecateljske kompetencije, a s druge kroz prilagodbu normama hegemonijske muškosti i naglašavanje društveno prihvatljivih oblika ženstvenosti. Rad zaključuje da sport funkcionira kao ambivalentno rodno polje u kojem žene djeluju kao akterice promjene, ali unutar strukturnih ograničenja koja trajno oblikuju njihove mogućnosti djelovanja.