Socijalna psihijatrija, Vol. 54 No. 2, 2026.
Sažetak sa skupa
https://doi.org/10.24869/spsih.2026.143
U zdravom tijelu – zdrav duh? Mentalno zdravlje hrvatskih sportaša kroz prizmu SMHAT-1 probira
Tomislav Franić
; Klinički bolnički centar Split, Split, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
*
Katarina Šore
; Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Split, Hrvatska
Stipe Drmić
; Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska
Frane Franić
; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Darko Marčinko
; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
Cilj: Sport se tradicionalno povezuje s tjelesnim
i psihološkim zdravljem, no suvremena istraživanja
pokazuju da natjecateljski sport može
biti i znatan izvor psihološkog opterećenja. Cilj
je rada prikazati rezultate hrvatske implementacije
i validacije IOC-ova sustava SMHAT-1 te
otvoriti raspravu o mentalnom zdravlju hrvatskih
sportaša, osobito adolescenata i mladih
odraslih. Materijali i metode: Prikaz temeljen
na hrvatskoj validaciji Athlete Psychological Strain
Questionnaire (APSQ-Cro) te istraživanju provedenom
među hrvatskim natjecateljskim sportašima u sklopu probira SMHAT-1. U istraživanjima
su sudjelovali sportaši različitih sportova
i razina natjecanja, a primijenjeni su standardizirani
upitnici za procjenu psihološkog opterećenja,
anksioznosti, depresivnosti, poremećaja
spavanja, ADHD-a, konzumacije alkohola i drugih
mentalnozdravstvenih rizika. Rezultati: Rezultati
pokazuju značajnu prisutnost simptoma
anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja
i psihološkog distresa među hrvatskim sportašima.
Posebno su izražene spolne razlike, pri
čemu sportašice češće prelaze granične vrijednosti
na ljestvicama za anksioznost, depresiju,
PTSD i rizičnu konzumaciju alkohola. Validacija
APSQ-Cro pokazala je dobru pouzdanost instrumenta
te postojanje dviju dominantnih dimenzija
psihološkog opterećenja: intrapersonalnog
psihološkog stresa i stresa povezanog sa sportskim
okruženjem. Zaključak: Mentalno zdravlje
sportaša važno je javnozdravstveno i kliničko
pitanje koje nadilazi stereotip sporta kao isključivo
zaštitnog čimbenika. Rano prepoznavanje
psihološkog opterećenja i razvoj dostupnih preventivnih
i intervencijskih programa nužni su
za očuvanje mentalnog zdravlja, sportske izvedbe
i dugoročnog funkcioniranja mladih sportaša.
Hrvatska validacija alata SMHAT-1 važan je
korak prema sustavnijem pristupu mentalnom
zdravlju u sportu.
Ključne riječi
mentalno zdravlje; sportaši; adolescenti; SMHAT-1; psihološki stres
Hrčak ID:
352264
URI
Datum izdavanja:
15.6.2026.
Posjeta: 0 *