Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.168

Odjel kao seizmograf: desetljeće psihijatrijskih prijema na akutnom muškom odjelu

Mirela Ćelić Ružić ; Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir 11, 10000 Zagreb, Hrvatska; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Crkvena 21, 31000 Osijek, Hrvatska *
Darjan Svetinović ; Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir 11, 10000 Zagreb, Hrvatska
Vladimir Grošić ; Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir 11, 10000 Zagreb, Hrvatska; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Crkvena 21, 31000 Osijek, Hrvatska
Marijana Knezović Florijan ; Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir 11, 10000 Zagreb, Hrvatska
Igor Filipčić ; Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir 11, 10000 Zagreb, Hrvatska; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Crkvena 21, 31000 Osijek, Hrvatska; Zdravstveno veleučilište, Mlinarska cesta 38, 10000 Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Ciljevi istraživanja: Prikazano je desetogodišnje
iskustvo akutnog muškog odjela kroz trendove
prijema, dijagnostički profil i ponovne hospitalizacije
te kako se promjene u strukturi pacijenata
mogu čitati kao odraz širih društvenih i
epidemioloških zbivanja. Materijali i metode:
Retrospektivno su analizirani prijemi integrativnog
muškog odjela s akutnim prijemima
Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan“ u Zagrebu
(2015. – 2026.). Za pune godine upotrijebljen
je procijenjeni broj jedinstvenih prijema, a za
novije razdoblje detaljniji uzorak u kojemu su
razlučene ponovne hospitalizacije. Dijagnoze
su kodirane prema MKB-10. Statistička obrada:
Primijenjene su deskriptivna statistika, analiza učestalosti i udjela, praćenje trendova
po godinama te analiza vremena do ponovnog
prijema. Rezultati: Broj prijema ostao je stabilan
tijekom cijelog desetljeća, no slika dijagnoza
se mijenjala. Psihoze su i dalje činile približno
polovicu prijema, ali se težište pomaknulo
s klasične shizofrenije prema nespecificiranim
i akutnim psihotičnim poremećajima koji su
izrazito porasli. Sve je više i psihoza povezanih
s psihoaktivnim tvarima te raste broj dualnih
dijagnoza, odnosno psihoze udružene s ovisnošću.
U podatcima su vidljivi i tragovi širih
događanja, više prijema zbog stresa i posttraumatskih
reakcija u vrijeme pandemije te porast
bihevioralnih ovisnosti posljednjih godina. Pokazalo
se i da manji dio pacijenata stoji iza velikog
udjela svih prijema, često uz brz povratak
na odjel i promjenjivu dijagnozu. Točne brojke
prikazane su u izlaganju. Zaključak: I kad kapacitet
ostaje isti, mijenja se tko dolazi i zašto,
pa akutni odjel djeluje kao osjetljiv seizmograf
promjena u zajednici. Sustavno čitanje vlastitih
podataka pomaže da se rano prepoznaju novi
izazovi od sve nejasnijih psihotičnih slika do bihevioralnih
ovisnosti, te da se skrb, a osobito
praćenje pacijenata nakon otpusta, bolje prilagodi
njihovim stvarnim potrebama.

Ključne riječi

akutna psihijatrija; psihotični poremećaji; dijagnostički profil; pandemija

Hrčak ID:

352283

URI

https://hrcak.srce.hr/352283

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *