Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.198

Kliničke sličnosti, terapijske razlike: ADHD i granični poremećaj ličnosti kod odraslih

Lucija Seleš ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska *
Andrea Botica ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Marijeta Ivandić ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Žana Kralj ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Milena Pernat ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Ciljevi istraživanja: Brojne sličnosti graničnog
poremećaja ličnosti i poremećaja hiperaktivnosti
i deficita pažnje (engl. attention deficit
hyperactivity disorder, ADHD) kod odraslih
otežavaju razlikovanje ovih dvaju poremećaja.
ADHD je neuropsihijatrijski poremećaj dječje i
adolescentne dobi obilježen trijasom simptoma:
hiperaktivnost, impulzivnost i nemogućnost
pažnje. Radi se o kroničnom poremećaju te se
u više od polovice slučajeva simptomi nalaze i u
odrasloj dobi, a najčešći su otežano izvršavanje
zadataka, unutarnji nemir, snižen prag frustracije,
promjenjivo raspoloženje te sklonost rizičnom
ponašanju. Granični poremećaj ličnosti
pojavljuje se u kasnoj adolescentnoj ili mlađoj
odrasloj dobi. Izraženi su ustaljeni obrasci nestabilnosti
i preosjetljivosti u interpersonalnim
odnosima, impulzivne radnje bez razmišljanja
o posljedicama i emocionalna nestabilnost praćena izljevima ljutnje, čak i agresivnim ponašanjima. Dijagnoza obaju poremećaja postavlja se na temelju kliničkih kriterija. Cilj je ove studije prikazati kako su, unatoč mnogim sličnostima u
kliničkoj slici, potrebni različiti pristupi u psihofarmakoterapiji.
Ispravna dijagnoza i odabir terapije imaju pozitivan učinak na socijalno i poslovno funkcioniranje. Materijali i metode: Prikaz
slučaja dvaju pacijenata kojima u kliničkoj slici dominiraju impulzivnost, nemir, otežana regulacija emocija, snižena razina frustracijskog praga i problemi u svakodnevnom funkcioniranju. U oba pacijenta obavi se psihologijsko testiranje. Prvi je pacijent 31-godišnjak koji zadovoljava
kriterije ADHD-a u odrasloj dobi, zbog čega se u terapiju uključi atomoksetin. Drugom se pacijentu psihologijskim testiranjem ustanovi da se radi o graničnom poremećaju ličnosti u pogoršanju uzrokovanom emocionalnom preopterećenošću i visokim stresom. U terapiju je
uveden reboksetin. Rezultati: Na primijenjenu
terapiju došlo je do klinički značajnog poboljšanja
psihičkog stanja. Zaključak: ADHD i granični
poremećaj ličnosti u odrasloj dobi teško
je klinički diferencirati, a mogu se pojaviti i kao
komorbidne dijagnoze. Sveobuhvatna anamneza
i psihologijsko testiranje ključni su za postavljanje
ispravne dijagnoze, što je nužno za dobar
odabir terapije. Ciljana terapija značajno poboljšava
dugoročne ishode.

Ključne riječi

ADHD; granični poremećaj ličnosti; farmakoterapija

Hrčak ID:

352327

URI

https://hrcak.srce.hr/352327

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *