Skoči na glavni sadržaj

Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.234

Što je bilo prvo – psihoza ili organska bolest? Važnost somatske obrade prve psihoze

Ana Kolovrat ; Odjel psihijatrije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska *
Monika Golemović Mikić ; Odjel psihijatrije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
Tatjana Prvulović Mirković ; Odjel psihijatrije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
Ivona Pleša ; Odjel psihijatrije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
Sergej Nadalin ; Odjel psihijatrije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska; Medicinski fakultet, Hrvatsko katoličko sveučilište, Ilica 242, 10000 Zagreb, Hrvatska
Hrvoje Kožul ; Odjel psihijatrije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
Marija Ratković ; Odjel neurologije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
Dubravka Ergović ; Odjel psihijatrije, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Andrije Štampara 42, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 70 Kb

str. 234-235

preuzimanja: 0

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 70 Kb

str. 234-235

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Skupina autora prikazuje pacijenta koji se po
prvi put na liječenje javlja u dobi od 31 godine
sa slikom akutnog psihotičnog poremećaja.
Opisuju se psihičke promjene unatrag tri godine
koje su sada kulminirale i manifestirale se
u obliku dezorganiziranog ponašanja, rastrojenosti,
paranoidnosti, socijalne i radne disfunkcionalnosti,
uz sve izraženije agresivne ispade
(verbalne i brahijalne) uz slušne i suspektno
vidne halucinacije. Pacijent potpuno bez uvida
u svoje stanje, uvjeren da je potpuno zdrav,
odbija svaki oblik liječenja. Liječen je prisilnom hospitalizacijom. Klinička slika zadovoljavala je
kriterije endogenog procesa shizofrenog tipa.
Zahtjevno liječenje dodatno se komplicira razvojem
nuspojava. Nakon akutnog smirivanja
pacijenta započne se s obradom. Rutinskom CT
obradom nađu se hipodenziteti duboke bijele
tvari obostrano, otvorene etiologije. Daljnja se
obrada specifično usmjeri te se od neurologa
postavi dijagnoza aktivne demijelinizacijske
bolesti, relapsno-remitirajuće multiple skleroze.
Učinjenom obradom zadovoljeni su revidirani
McDonaldovi kriteriji za postavljanje
dijagnoze – lezije supratentorijske i infratentorijske,
koje pokazuju aktivnost, pozitivan nalaz
likvora, visok titar slobodnih lakih lanaca Ig
kapa tipa u likvoru. Ispunjeni su svi kriteriji za
uvođenje kladribina u prvu liniju liječenja osoba
s visokim rizikom od napredovanja neurološke
onesposobljenosti. Multidisciplinarnom
suradnjom, uz prilagodbu terapije, psihotični
se simptomi u potpunosti kupiraju. Pacijent
aktivno sudjeluje u obradi i liječenju neurološke
bolesti. Zaključak: iako je klinička slika
početno odgovarala shizofreniji, detaljnom
obradom i postavljanjem dijagnoze somatske
bolesti revidira se u organsku psihozu. Za daljnje
liječenje i održavanje funkcionalnosti bolesnika
potrebna je multidisciplinarna suradnja i
praćenje u svrhu poboljšanja ishoda i kvalitete
života pacijenta.

Ključne riječi

psihoza; multipla skleroza; somatska obrada; multidisciplinarni pristup

Hrčak ID:

352619

URI

https://hrcak.srce.hr/352619

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *