Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.324

Stavovi psihijatrijskih zdravstvenih djelatnika prema osobama s poremećajima ličnosti

Josipa Merćep ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska *
Josipa Lončar ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Matea Galetić Pavlov ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Tonći Mastelić ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Mirjana Sučević Ercegovac ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Mario Šiško ; Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu, Cvite Fiskovića 5, 21000 Split, Hrvatska
Tonka Borovina Marasović ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Trpimir Glavina ; Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Rad s osobama s poremećajima ličnosti može
biti zahtjevan zbog dinamičnih odnosa, intenzivnih
emocija i propitkivanja jasnih granica.
Cilj nam je bio ispitati stavove psihijatrijskih
djelatnika prema osobama s poremećajima ličnosti.
Uključili smo 172 psihijatrijska djelatnika.
Primijenjen je Upitnik stavova prema poremećajima
ličnosti (ADPQ). Sastoji se od 35 tvrdnji
na koje se izjašnjava Likertovom ljestvicom od 6
točaka, od „nikad“ do „uvijek“. Viši rezultat upućuje
na pozitivnije stavove. Provedena je opisna
statistika i ANOVA. Žene čine 75 % ispitanika,
a prosječna je dob 42 godine. Medicinske sestre čine 39 % ispitanika, 26,2 % su specijalisti psihijatrije, a specijalizanata i psihologa je 17,4 %.
67,4 % ispitanika ima visoku stručnu spremu
ili višu razinu obrazovanja, 17,4 % višu stručnu
spremu, a 15,1 % ispitanika ima srednju stručnu
spremu. Njih 43 % radi u psihijatrijskoj bolnici,
27,9 % u kliničkim bolničkim centrima, 10,5 %
u ostalim ustanovama, 9,9 % u kliničkim bolnicama,
7,6 % u općim bolnicama i 1,2 % u domovima
zdravlja. Osobe sa SSS-om imaju značajno
manji rezultat na ADPQ-u u odnosu na osobe
s VŠS-om i VSS-om ili višom razinom obrazovanja
(p < 0,05). Medicinske sestre/tehničari
imaju značajno manji rezultat na ADPQ-u u odnosu
na psihologe, specijalizante psihijatrije i
specijaliste psihijatrije (p < 0,05). Značajno niže
rezultate imaju djelatnici psihijatrijskih bolnica
u odnosu na djelatnike općih bolnica (p < 0,05).
Može se zaključiti da značajno negativnije stavove
prema osobama s poremećajima ličnosti
imaju medicinske sestre u odnosu na druge psihijatrijske
djelatnike, i to osobito one koje su
srednje stručne spreme i rade u psihijatrijskim
bolnicama. Pretpostavlja se da je razlog tomu
manje cjelovit pristup poremećajima osobnosti
tijekom edukacijskog procesa, ali i veća interakcija
s tim pacijentima. Zna se da odnos s osobama
s poremećajima osobnosti može biti izazovan,
odnosno transfer intenzivan. Medicinske
sestre sa srednjom stručnom spremom najčešće
imaju interakciju s pacijentima u svakodnevnom
funkcioniranju odjela, a manje u ambulantnom
ili terapijskom settingu, u užem smislu, kada su
uvjeti donekle kontrolirani, kao što je to sa sestrama
višom stručnom spremom, psiholozima
ili liječnicima. Dodatna edukacija ili rad u Balintovim
grupama mogli bi pomoći promijeniti takve
stavove i olakšati svakodnevni rad. Potrebna
su opsežnija istraživanja na većem uzorku.

Ključne riječi

poremećaji ličnosti; stavovi; ADPQ; psihijatrijski zdravstveni djelatnici; Balint

Hrčak ID:

353016

URI

https://hrcak.srce.hr/353016

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *