Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.356

Fototerapija u liječenju depresije nakon traumatske ozljede mozga

Biljana Kosanović Rajačić ; Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska *
Marina Šagud ; Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska
Marija Božićević ; Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska
Sonja Udovičić ; Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Uvod: Patofiziologija traumatske ozljede mozga
dijeli se na primarnu ozljedu, kao posljedicu
izravnog mehaničkog djelovanja sile na moždano
tkivo, i na sekundarnu ozljedu, koja se
razvija postupno nakon inicijalne traume te je
dostupna terapijskim intervencijama. Mehanizmi
uključuju ekscitotoksičnost, oksidacijski
stres, oštećenje krvno-moždane barijere, edem,
ishemiju i neuroinflamaciju, uz kroničnu aktivaciju
mikroglije i astrocita te pojačano otpuštanje
proupalnih citokina TNF-α i IL-6. Nakon
traumatske ozljede mozga poremećaji spavanja
razviju se u 40 – 50 % i depresija u 30 – 40 %
pacijenata. Za dugotrajne poremećaje raspoloženja
i spavanja važni su i psihosocijalni čimbenici.
Fototerapija ostvaruje antidepresivni učinak
preko fotoosjetljivih retinalnih ganglijskih stanica (ipRGC), koje sadržavaju fotopigment
melanopsin. Impulsi se duž živčanih puteva prenose
do suprahijazmatske jezgre hipotalamusa
te do drugih moždanih struktura uključenih u
regulaciju cirkadijalnog ritma i raspoloženja, perihabenularne
jezgre talamusa i lateralne habenule
epitalamusa. Prikaz: Pacijentica A.A. (56 g)
psihijatrijski se liječi nakon što je 2002. stradala
u prometnoj nesreći, u kojoj je zadobila politraumu
s ozljedom glave, a u našoj ambulanti godinu
dana pod dijagnozom organskog afektivnog
poremećaja. MR mozga pokazuje posttraumatsku
leziju desno temporalno i hipokampalno.
Neuropsihologijskim testiranjem registriraju
se kognitivna i bihevioralna odstupanja organske
etiologije smetnji, dok je na planu ličnosti
i ponašanja naglašena depresivna simptomatologija
i promjene osobnosti frontalnog tipa.
Primjenom mirtazapina i klonazepama regulira
se spavanje i reducira tjeskoba, no zaostaju sniženo
raspoloženje, bezvoljnost, zaboravljivost i
povremena iritabilnost. Bolesnica se uključi u
fototerapiju u jutarnjem terminu tijekom četiri
tjedna, a kliničko poboljšanje u obliku stabilnijeg
raspoloženja i osnaženih voljnih dinamizama
prati se i ocjenskim ljestvicama HAMD-17
i MADRS. Zaključak: Sve veći broj dokaza pokazuje
da poremećaji raspoloženja i spavanja
mogu perzistirati i više od 20 godina nakon
oštećenja moždanog parenhima. Jutarnja fototerapija
niskorizičan je i dobro podnošljiv pristup
u liječenju depresije kao neuropsihijatrijske
posljedice traumatske ozljede mozga.

Ključne riječi

traumatska ozljeda mozga; depresija; fototerapija; neuroinflamacija; IL-6

Hrčak ID:

353118

URI

https://hrcak.srce.hr/353118

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *