Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15291/geoadria.560

Višeimenost u jadranskoj nesonimiji (na primjeru Kornatskog otočja)

Vladimir Skračić ; Centar za jadranska onomastička istraživanja, Sveučilište u Zadru


Puni tekst: hrvatski pdf 570 Kb

str. 141-163

preuzimanja: 897

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 570 Kb

str. 141-163

preuzimanja: 846

citiraj


Sažetak

U radu se nastoji ukazati na potrebu veće suradnje između toponomastičara i kartografa, jer su jedna i druga disciplina upućene na označavanje (imenom ili crtežom) referenata u prirodi. Drugo važno pitanje o kojemu je riječ u ovome radu, analiza je toponomastičkih sustava bez stalnoga jezičnog centra koji, redovito, svojim govorom i svojom jezičnom praksom, regulira postojanost toponomastičke jednoznačnosti (jedan otok = jedno ime). Kako takvoga centra u Kornatima nema, brojne zajednice susjedne otočju, imenuju po svoju, pa tako dolazi do pojave dvoimenosti i troimenosti. Suvremena kartografija tu činjenicu s razlogom ignorira i nudi potpunu jednoznačnost. No, na povijesnim geografskim kartama vidi se da uvijek nije bilo tako i da je u tom prostoru vladala prilična imenodavna konfuzija u kojoj su sudjelovali i kartografi onoga vremena.

Ključne riječi

kartografija; geografska karta; otok; nesonim; ime; toponimski lik; referent; Kornati

Hrčak ID:

40369

URI

https://hrcak.srce.hr/40369

Datum izdavanja:

1.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.060 *