Izvorni znanstveni članak
Institucije, regulatorna uloga i gospodarski rast nacionalnih ekonomija
Mladen Vedriš
Ružica Šimić
Sažetak
U današnjem vremenu, karakteriziranom naglim poremećajima u sve više povezanoj globalnoj ekonomiji,
kako teritorijalno, tako i strukturno, uloga, u širem kontekstu definirana, utjecaja i odgovornosti države
s odgovarajućim institucionalnim adresama i procedurama, postaje suštinska odrednica, ne samo daljnjeg
rasta, nego i održivosti postojećih odnosa, iz jednostavnog razloga, jer okruženje više ne funkcionira na
principu održavanja statusa quo.
Stoga uloga i značaj institucija, te odgovarajuća regulatorna uloga tih adresa, u kontekstu zahtjeva za
trajan i stabilan gospodarski rast, od posebnog je interesa u stvaranju takvog modela. Ova analiza dobiva na
značaju kada se proučava ostvareni ubrzani gospodarski rast država iz pojedinih dijelova svijeta, posebice u
razdoblju poslije Drugog svjetskog rata.
To se pitanje pokazalo izuzetno bitnim kada se provodila analiza nacionalnih strategija ubrzanoga gospodarskog
rasta (catch up strategy).
Na drugoj strani analize je tranzicijsko razdoblje i procesi koji su ostvarivani na području država Istočne
i Srednje Europe do 1990., pod snažnom dominacijom SSSR-a. Pokušaji i pogreške u potrazi za odgovarajućom
ravnotežom uloge tržišta i države, bili su u početnoj fazi indoktrinirani i vođeni (pretežitim)
uvjerenjem da će, sažeto rečeno, principi Washingtonskog konsenzusa dovesti do brze i efikasne promjene
ukupne strukture nacionalnih ekonomija, te stvaranja novih okvira za buduće ponašanje. Problemi koji
su se ubrzo pokazali doveli su do uspostave znatno uravnoteženijeg, najprije shvaćanja, a zatim i uspostave
znatno primjerenijega koncepta ravnoteže i komplementarnosti razvoja tržišta, s trajno prisutnom ulogom i
odgovornošću države u tom procesu i na tom putu.
Ključne riječi
trajni gospodarski rat; uloga države; institucije; regulatorni okvir; stabilnost; konkurentnost
Hrčak ID:
42700
URI
Datum izdavanja:
10.12.2008.
Posjeta: 3.626 *