Stručni rad

POGODNOST TALA DALMACIJE ZA UZGOJ MASLINA

Matko Bogunović ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Aleksandra Bensa ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Stjepan Husnjak ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Boško Miloš ; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska

Sažetak

Uz podneblje, tlo je glavni ekološki čimbenik uzgoja maslina. Maslina uspijeva na većini tala Dalmacije, ali da bi dala optimalni i rentabilni prirod, ona preferira duboka, rahla i prozračna tla. Da li je to tako, pokazat će analiza procjene tala Dalmacije pod maslinama. U istraživanjima smo ustanovili da maslina većinom dolazi na „škrtom“ tlu, dakle plitkim i skeletnim tlima, najčešće vrlo stjenovitog prostora. To je odraz jednostavne čovjekove povijesne kategorizacije prostora u poljoprivredi toga kraja. Naime, dublja tla u prošlosti su se čuvala za uzgoj potrebnijih kultura za proizvodnju hrane. Za ovu priliku, izrađena je pedološka karta pogodnosti zemljišta za uzgoj maslina sitnog mjerila. Maslina dolazi na vrlo širokom spektru tipova tala i to: kamenjar, regosol, koluvij, rendzina, vertisol, eutrični kambisol, kalkokambisol, crvenica, luvisol, pseudoglej, fluvisol i hidromeliorirano tlo. Ne javlja se na
kalkomelanosolu, rankeru, eugleju, tresetnom tlu i solončaku. Sve skupa smo razvrstali u pet klasa pogodnosti zemljišta za uzgoj maslina U radu se navodi procjena pogodnosti po tipovima tala, gdje se pokazuje da su vrlo duboka koluvijalna slabo skeletna i srednje skeletna tla najbolja staništa za uzgoj maslina. Potom dolaze eutrični kambisoli, te duboke i srednje duboke crvenice koje često imaju problema s vodozračnim odnosima u tlu.

Ključne riječi

tlo; pogodnost; maslina; Dalmacija

Hrčak ID:

52059

URI

https://hrcak.srce.hr/52059

Datum izdavanja:

23.4.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.364 *