Izvorni znanstveni članak

Ekološko-biološke značajke hrasta crnike (Quercus ilex L.) na otoku Rabu

Milan Oršanić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25 HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Damir Drvodelić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25 HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Damir Ugarković ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25 HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA

Sažetak

Na otoku Rabu, u šumama hrasta crnike, u proljeće 2006. godine osnovane su četiri pokusne plohe (2 × 2 m) od čega jedna u šumi srednjega uzgojnoga oblika, a tri u panjačama različite dobi i strukture. U šumskim su ekosustavima praćene mikroklimatske prilike. Obavljene su morfološke analize korijenskoga sustava ponika i pomlatka hrasta crnike. Tijekom 2006, 2007. i 2008. godine brojen je ponik i pomladak hrasta crnike na pokusnim plohama radi utvrđivanja prirodnoga mortaliteta.
Mikroklimatske su prilike u panjačama nepovoljnije za rast i razvoj vegetacije u odnosu na mikroklimatske prilike u sastojini srednjega uzgojnoga oblika. U panjači je temperatura zraka viša, a relativna vlaga zraka niža u odnosu na mikroklimu sastojine srednjega uzgojnoga oblika. Na svim četirima pokusnim plohama zabilježen je izuzetno velik broj prirodnoga ponika i pomlatka hrasta crnike. Veća brojnost ponika dobivena je u panjačama (480 000 – 1 190 000 kom./ha) za razliku od sastojine srednjega uzgojnoga oblika (465 000 kom./ha). Utvrđena je velika varijabilnost u završetku klijanja ponika hrasta crnike. Klijavost ponika u sastojini srednjega uzgojnoga oblika kulminirala je ranije nego u panjačama, što razumijeva i postojanje boljih mikroklimatskih uvjeta na staništu. Dobivene su statistički značajno veće visine ponika hrasta crnike u sastojini srednjega uzgojnoga oblika u odnosu na sastojine panjača. Mortalitet je mladih biljaka hrasta crnike za 8,98 % također veći u sastojini srednjega uzgojnoga oblika u odnosu na sastojine panjača. Prosječan mortalitet ponika i pomlatka hrasta crnike iznosio je 52,35 %. Dokazano je podjednako odumiranje ponika i pomlatka s obzirom na pokusne plohe.
Dobivena je negativna i visoka korelacija između duljine korijena i prosječnoga promjera korijena ponika i pomlatka hrasta crnike. Kod volumena korijena nije dokazana statistički značajna razlika između datuma mjerenja.

Ključne riječi

hrast crnika; mikroklima; uzgojni oblik; ponik; pomladak; korijen

Hrčak ID:

68004

URI

https://hrcak.srce.hr/68004

Datum izdavanja:

8.4.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.038 *