Pregledni rad
Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine
Salmedin Mesihović
Puni tekst: hrvatski pdf 756 Kb
str. 55-78
preuzimanja: 1.167
citiraj
APA 6th Edition
Mesihović, S. (2011). Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 104 (1), 55-78. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/75363
MLA 8th Edition
Mesihović, Salmedin. "Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine." Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, vol. 104, br. 1, 2011, str. 55-78. https://hrcak.srce.hr/75363. Citirano 20.11.2024.
Chicago 17th Edition
Mesihović, Salmedin. "Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine." Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 104, br. 1 (2011): 55-78. https://hrcak.srce.hr/75363
Harvard
Mesihović, S. (2011). 'Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine', Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 104(1), str. 55-78. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/75363 (Datum pristupa: 20.11.2024.)
Vancouver
Mesihović S. Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku [Internet]. 2011 [pristupljeno 20.11.2024.];104(1):55-78. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/75363
IEEE
S. Mesihović, "Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine", Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, vol.104, br. 1, str. 55-78, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/75363. [Citirano: 20.11.2024.]
Puni tekst: engleski pdf 756 Kb
str. 55-78
preuzimanja: 1.063
citiraj
APA 6th Edition
Mesihović, S. (2011). Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 104 (1), 55-78. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/75363
MLA 8th Edition
Mesihović, Salmedin. "Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine." Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, vol. 104, br. 1, 2011, str. 55-78. https://hrcak.srce.hr/75363. Citirano 20.11.2024.
Chicago 17th Edition
Mesihović, Salmedin. "Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine." Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 104, br. 1 (2011): 55-78. https://hrcak.srce.hr/75363
Harvard
Mesihović, S. (2011). 'Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine', Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 104(1), str. 55-78. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/75363 (Datum pristupa: 20.11.2024.)
Vancouver
Mesihović S. Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku [Internet]. 2011 [pristupljeno 20.11.2024.];104(1):55-78. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/75363
IEEE
S. Mesihović, "Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine", Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, vol.104, br. 1, str. 55-78, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/75363. [Citirano: 20.11.2024.]
Sažetak
Rad se bavi istraživanjem rasporeda domorodačkih peregrinskih
civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, a prema
navodima iz Naturalis historia rimskog enciklopedista Gaja
Plinija Sekunda. Prvo se daje kraći uvid u kontekst navedenog
spominjanja u NH te kratak povijesni pregled. Zatim se prelazi na
prezentiranje popisa domorodačkih civitates za koje se na osnovi
drugih podataka iz literarnih izvora ili epigrafskih spomenika može
tvrditi ili bar s većom vjerojatnošću pretpostaviti prebivanje, bilo
u cjelini ili djelomice, i na prostoru današnje Bosne i Hercegovine.
Tako se pokušava odrediti i njihov zemljopisni položaj unutar
sustava rimskih provincija Gornjeg i Donjeg Ilirika. Rad se ne
ograničava samo na one civitates koje je Plinije Stariji naveo s
brojem dekurija. Posebno poglavlje čini pokušaj određivanja
brojčanog stanja domorodačke populacije sredinom I. st. po. Kr.
Autor pretpostavlja da “plinijevska” dekurija odgovara skupu od
10 familija, gdje bi svaka familija bila ekvivalent tradicionalnoj
obiteljskoj zajednici. Na osnovi usporednih analiza, autor je
pretpostavio da prosječna veličina gornjoilirske “familije” iz
vremena Plinija Starijeg iznosi oko 25 osoba, te bi ukupan broj
pripadnika onih domorodačkih naroda za koje Plinije Stariji daje i
broj dekurija, iznosio otprilike 360.000.
Ključne riječi
Plinije Stariji; Ilirik; peregrinske civitates; dekurija; zadruga
Hrčak ID:
75363
URI
https://hrcak.srce.hr/75363
Datum izdavanja:
30.11.2011.
Podaci na drugim jezicima:
engleski
Posjeta: 3.846
*
